Datum objave: 30. Svibanj 2018

Izložbom "Od Ivanala do Impola" Impol grupa i Impol-TLM predstavili se lokalnoj zajednici

Diana Ferić
Diana Ferić

Izložbom fotografija u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić i javnim predstavljanjem slovenske Impol-grupe, novog vlasnika šibenskog TLM-a, obilježena je 80-godišnja povijest aluminija u Šibeniku, od Ivanala u Lozovcu (1937. g.) kojem je osnivač i vlasnik obitelj Ivanović, preko Tvornice lakih metal Boris Kidrič u šibenskim Ražinama, do slovenskog Impola (2017.).

 

Izložbu, na kojoj su se okupili brojni bivši TLM-ovci koji su razvoju Tvornice dali izniman doprinos te predstavnici gradske i županijske vlasti, zajedno su otvorili šibenski gradonačelnik Željko Burić i Upravnog odbora Impol grupe Vladimir Leskovar.

 

 

 

 

„Ovo je prva izložba o šibenskoj aluminijskoj industriji koja je do sada otvorena u Šibeniku. Sve dosadašnje, a bilo ih je nekoliko, bile su održane u krugu same tvornice aluminija. Aluminij se nije Šibeniku slučajno dogodio. U trenutku kada je dr. Ivan Rikard Ivanović, začetnik šibenske i hrvatske aluminijske industrije, tridesetih godina 20. stoljeća prodajom dionica svoje rafinerije nafte u Osijeku osigurao kapital za ulazak u novi poduzetnički projekt, Šibenik je bio jedini u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi gdje je to bilo moguće ostvariti. Imao je na dohvat ruke sve što treba: rudnike glinice, vodu, prugu, ugljen, luku i električnu energiju. Ali, jedno veliko i važno ali, Šibenik je imao još nešto. Imao je reputaciju grada koji prednjači u primjeni novih, naprednih tehnologija. Do 1937. godine kada je izliven prvi šibenski aluminij, Šibenik je još nekoliko puta opravdao takav status i ugled. Prednjačio je u proizvodnji karbida 1899. godine , imao je 1903.godine drugu tvornicu u svijetu za proizvodnju cijamida, a zatim, 1907. godine i prvu trofaznu hidroelektranu, tada najjaču elektranu s najvišim naponom u svijetu.

 

 

 

Na taj niz nadovezuje se početak proizvodnje aluminija, a korak je držao i kasnije, primjerice kroz projekt izgradnje prvog dizel električnog aluminijskog vlaka za pruge normalnog kolosijeka u svijetu, legendarne "srebrne strijele". Takvu reputaciju uspio je sačuvati i danas kroz pokretanje studija energetike i obnovljivih izvora energije koji su postali ultimativni tehnološki i znanstveni izazov čovječanstva“, istaknuo je Stanko Ferić, autor izložbe.

Vladimir Leskovar je priznao kako šibensku aluminijsku industriju pozna odavno, iz vremena kada su bili konkurenti jer „o konkurentima se mora sve znati. Mi smo u prošlosti dolazili više puta“.

 

 

„Bili smo i u 2001. godini kao zainteresirana strana za sudjelovanje u prvoj rundi privatizacije TLM-a, ali tada do toga nije došlo i mi smo se okrenuli drugim područjima. Poslovanje Grupe Impol obilježava tradicija i poštivanje naših predaka koji su postavili temelje današnjeg Impola, u početku proizvodnjom bakra, a od 1951. godine prelaze na aluminij, što je dobrih desetak godina nakon Šibenika. Tradicija Grupe Impol datira iz 1825. godine formiranjem tvrtke u Slovenskoj Bistrici. Do tada se proizvodnja obavljala zanatski. Već generacije radnika iz istih obitelji rade u Impolu, a to se odražava u iznimnoj pripadnosti, poštivanju tvrtke i povezanosti radnika, tako da Impol nije samo tvornica, već predstavlja proširenu obitelj, prostor za druženje i osobni rast i razvoj“, kazao je Leskovar, dodavši kako su u Šibenik došli ne da bi rušili i razgrađivali nego da bi gradili i razvijali proizvodnju.

 

 

U drugom dijelu događanja Impol grupa i Impol – Tlm predstavili su se lokalnoj zajednici. O poslovnim planovima, investicijskim ulaganjima i vizijama slovenske aluminijske kompanije govorio je Andrej Kolmanić.

 

Impol je osnovan 1825. godine u Slovenskoj Bistrici a proizvodnju započinje s bakrom, da bi tek 1950-1951. prešli na aluminij. Tvrtka danas ima 2300 zaposlenih i tvornice u Sloveniji, Srbiji (Seval, Sevojno) te u Hrvatskoj (TLM Šibenik). U zadnjih deset godina u razvoj su investirali 460 milijuna eura, a plan im je do 2025. ostvarivati godišnju proizvodnju od 400 tisuća tona aluminijskih proizvoda.

 

Direktorica tvrtke Impol – TLM Marijana Lažeta najavila je da će ta tvrtka do 2025. godine ostvariti proizvodnju od preko 200 tisuća tona i ulaganje od 80 milijuna eura.
Impol TLM Šibenik trenutno ima oko 400 zaposlenih, a proizvode 15 tisuća tona folija, uglavnom za domaće tržište (Aluflexpack), 40 tisuća tona toplovaljanih traka koje uglavnom odlaze u Impolovu u Slovenskoj Bistrici kao sirovina, te 40 tisuća tona limova i hladnovaljanih traka za europsko i američko tržište.

 

Impol uz Šibenik vezuju dva ključna datuma - 31. ožujka 2016. kad je pod paskom Impola iz TLM-a izašao prvi svitak i 28. svibnja 2016. kad je na ključnom valjaoničkom stroju- toplom valjku, izbio veliki požar ,a šteta je sanirana nakon tri mjeseca.

 

 

„TLM Aluminium u stečaju smo kupili na javnoj dražbi potkraj listopada 2017. (do tada je Impol uzeo TLM u zakup), za koji smo dali ponudu od 73 milijuna kuna iako je početna cijena bila 1 kunu. No, ne postoji nikakva pravna veza između Impol TLM-a i TLM Aluminiuma niti mi možemo preuzeti obveze bivše tvrtke stvorene u prošlosti“, posebno je Kolmanić.

 

Impol TLM je već u prvoj godini svoga poslovanja, 2017. realizirirao preko 71 tisuću tona proizvoda, a u ovoj godini plan je nešto preko 90 tisuća tona. Do kraja 2025. u šibenskim Ražinama trebalo bi ostvariti proizvodnju od preko 200 tisuća tona aluminija.

 

„To će biti veliki zalogaj, ali mi se ne bojimo“, poručila je Marijana lažeta i dodala kako budućnost šibenske tvornice vežu uz automobilsku industriju za što se uveliko pripremaju, a na prvoj opremi koja će biti u funkciji proizvodnje dijelova za automobilsku industriju u Šibeniku, počet će se raditi potkraj ove godine.
 

Iz kategorije: Vijesti