Akcijski plan obogaćivanja i održavanja maloprodajne mreže u povijesnoj jezgri Šibenika kao način njezinog oživljavanja izrađen je u sklopu projekta Retailink, koji je financiran europskim novcem, a u njemu su sudjelovali i gradovi iz nekoliko europskih država – Italije, Francuske, Nizozemske, Rumunjske, Slovačke i Mađarske sa sličnim brojem stanovnika, ali s tom razlikom da je jedino Šibenik među njima turistički grad. Zbog toga oni imaju problema s posjećenosti povijesne jezge ljeti, kada su godišnji odmeri, a za razliku od Šibenik, najbolji mjesec za trgovce je prosinac.
Taj je program formalno završio no to je, kako je kazao njegov voditelj za Šibenik, Petar Mišura, pomoćnik pročelnika gradskog odjela za gospodarstvo i poduzetništvo kraj tek jedne faze, a početak ostvarivanja onog što je u tom projektu zacrtano, a on donosi niz mjera i alata kako bi se moglo ojačati maloprodajnu mrežu i privući kupce u središte grada.
Rezultati tog projekta, u koji su bili uključeni i poduzetnici, trgovci koji rade u staroj jezgri i Akcijski plan predstavljeni su danas u Gradskoj knjižnici.
To je prvi i jedini projekt u Hrvatskoj koji se odnosi na razvoj maloprodaje koja je kod nas potpuno zanemarena.
Gradonačelnik Šibenika željko Burić je posebno istaknuo kako bi stara jezgra Šibenika morala funkcionirati kao jedan shopping centar.
„Problemi nerazvijene maloprodajne mreže u središtu gradova prisutni su u gotovo svim gradovima u Hrvatskoj, a s tim su se susretali i mnogi gradovi z zapadnoj Europi koji su uspjeli pronaći neka rješenja. Cilj ovog projekta bio je i razmjena iskustava kako ne bismo mi prolazili put koji su oni prešli nego samo preslikali to što oni s uspjehom provode. Kada je riječ o oživljavanju povijesne jezgre kod nas u Hrvatskoj neka rješenja na koja mi ne možemo utjecati nisu dobra. Tako je neshvatljivo da se za neiskorištene poslovne prostore ne plaća komunalna naknada umjesto da se primjenjuju mehanizmi koji će sankcionirati vlasnike praznih prostora u središtima gradova. Isto tako gradska uprava nema načina da odredi namjenu prostora, pogotovu kada je riječ o onima koji su u privatnom vlasništvu. Zamislite kako bi Šibenik danas izgledao da je obnovljen hotel Jadran, Dubravka na Šubićevcu ili pak da rade poslovni prostori u vlasništvu obitelji Šare“, kazao je Burić.
Grad Šibenika je, i to za sada jedini u Hrvatskoj, ipak napravi jedan pomaku – U GUP Grada je uneseno da se poslovni prostori u središtu grada ne smije prenamijeniti u stambene odnosno u apartmane.
„To je ako dobro jer gradska ulica je ona u kojoj su dućani i ugostiteljski i drugi uslužni objekti, a ne samo apartmani. To je onda turističko naselje“, napomenuo je Petar Mišura.
On je govorio i o tomu da Šibenik ima i neke specifičnosti u odnosu na gradove partnere u tom projektu kao što su izrazita sezonalnost gospodarskih aktivnosti u povijesnoj jezgri, teška dostupnost zbog manjak parkirnih mjesta, enormni porast turističkog prometa,a turiste u povijenih jezgrama uglavnom zanima zabava i ugostiteljski sadržaji te površinom malih poslovnih prostora koji ne odgovaraju velikim brendovima.
Zanimljivi su rezultati istraživanja koje je predstavio Zdravbo Bogradn iz tvrtke Kreator koji je bio koordinator u izradi Akcijskog plana.
Tako se pokazalo da oko 50 posto ispitanih građana jednom dnevno ili više puta u tjednu posjećuje stari dio Šibenika, 25 posto ih tu nikad ništa ne kupuje, a više od 60 posto samo ponekad. Motiv njihovog dolaska u povijenu jezgru je u više od 55 posto slučajeva šetnja i ugostiteljski objekti, a kupovina je tek na devetom mjestu.
Među razloge izbjegavanja kupovine u povijenoj jezgri najčešće su slab asortiman, nedostatak parkinga i manifestacija pa i neuslužnost zaposlenika u dućanima.
Zbog toga je i važna stavka u Akcijskom planu edukacija i jačanje konkurentnosti dućana i staroj jezgri, osnivanja LAG –a koji bi treba podvezati sve vlasnike dućana, jača marketinška akcija, pogotovu povećanje vidljivosti kroz društvene mreže te veći broj evenata u povijesnoj jezgri. Predviđeno je, kako je kazao Zdravko Bogdan, i uređenje tematskih ulica ili pak specijaliziranih dućana.
Društvo arhitekata Šibenik je volonterski, kao temelj za razvoj maloprodajne mapiralo povijesnu jezgru i detektiralo kakvi poslovni prostori u njoj postoje, koji su prazni, a potvrdilo se ono što se već znalo da ih je velika većina u privatnom vlasništvu.
Kristijan Domdjoni, predsjednik Udruge malih poduzetnika u povijesnoj jezgri govorio je o alatima kojima će se pokušati privući što veći broj ljudi putem online komunikaciju za koju će biti organizirana i posebna edukacija za vlasnike dućana, posebno dizajniranje izloga uz pomoć hrvatskih dizajnera, cross marketing, organiziranje događanja te cjenovne akcije. Tomu će, smatra, značajno pridonijeti i izgradnja garaža ispod Poljane što je, istaknuo je, komunalni, a ne ekonomski projekt Grada Šibenika.
U sklopu Retailinka već je izrađen jedinstveni web portal za povezivanje maloprodajne mreže u povijenoj jezgri pod motom „Idemo do grada“.
Na današnjoj prezentaciji bilo je vrlo malo trgovaca i uopće poduzetnika koji rade u povijesnoj jezgri.
Vlatko Mikulandra, koji u povijesnoj jezgri posluje 24 godine, sam je izradio strukturu maloprodajne mreže u samo dvije glavne ulice u povijesnoj jezgri i utvrdio da ima 98 dućana od kojih šest – sedam ne radi ,a od toga je 20 suvenirnica i samo 14 dućana odjeće i cipela. Kruno Mazalin koji živi i radi u povijenoj jezgri istaknuo je da se u proteklih 10 godina donijeli više projekata oživljavanja gradske jezgre koji nisu provedeni, a zamjerio je organizatorima što nisu pozvali predstavnike gradske četvrti Stari grad. Petar Mišura je objasnio da to nije projekt oživljavanja gradske jezgre nego samo maloprodajne mreže u njoj, jedinstven takve vrste u Hrvatskoj.
Pozvao je gradsku upravu da učini sve što može za održavanje komunalnog reda u povijesnoj jezgri.
