Petak, 19 Siječanj 2018 11:10

Dr.sc. Ljubo Runjić, Splićanin jakih šibenskih korijena znanstvenu karijeru gradi na šibensko Veleučilištu

Napisala: 
Dr.sc. Ljubo Runjić, Splićanin  jakih šibenskih korijena znanstvenu karijeru gradi na šibensko Veleučilištu

Šibenik se, znamo to, može pohvaliti brojnim poznatim ličnostima iz svijeta znanosti, glazbe, sporta, a među uglednicima sa šibenskim korijenima je i mladi dr.sc. Ljubo Runjić, viši predavač na Veleučilištu u Šibeniku i jedan od rijetkih znanstvenika koji je u svojoj doktorskoj disertaciji obradio važnost Ujedinjenih naroda. Šibenski korijeni su ovog mladog znanstvenika vratili u grad iz kojega potječe njegova obitelj, u kojem je rođen njegov otac i na taj su se način još bolje učvrstile veze ovoga Splićanina sa Šibenikom.

Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Splitu,a sa samo 22 godine upisao je doktorat na zagrebačkom Pravnom fakultetu na kojem je doktorirao 2015. godine. Usavršavao se na Haaškoj akademiji za međunarodno pravo, trenutno je viši predavač na Veleučilištu u Šibeniku.

Zanimljivo je i da se dr. sc. Ljubo Runjić se vodi onom krilaticom 'u zdravom tijelu zdrav duh' pa mnogo pažnje posvećuje sportu, tako je ponosni nositelj crnog pojasa u judu, a s godinama je postao i ljubitelj trčanja te za sada odlazi na poznata maratonska natjecanja.

 

-Nakon dugogodišnjeg usavršavanja vi ste, među velikim gradovima, za mjesto daljnjeg rada odabrali Šibenik. Podsjetite nas na svoje porijeklo, tko su vaši preci Šibenčani?

Nakon završetka studija, moj profesor s Pravnog fakulteta u Splitu Onesin Cvitan, koji je također podrijetlom iz Šibensko-kninske županije, točnije iz Tribunja, preporučio mi je da se javim na natječaj za nove asistente koje je upravo raspisalo tada novoosnovano Veleučilište u Šibeniku. Ostalo je sve povijest što bi se reklo. Moji preci su se iz Labina Dalmatinskoga doselili u Šibeniku s obzirom da je pradida radio na željeznici. Nakon toga, dio obitelji se preselio u Zagreb, a jedan dio, među kojima i moj otac, u Split. Pa ipak, u Šibeniku i dan danas imam dosta rodbine i prijatelja. Slučajno ili ne i moj predak, didin brat Anđelko, nekadašnji predsjednik Sabora bio je i sveučilišni profesor pa sam i ja krenuo njegovim stopama. Štoviše, na Jadriji imam vikendicu u kojoj boravim svako ljeto čime su moje veze s ovim krajem neraskidive. Na Jadriji se opuštam, punim baterije, to je moja prava oaza kojoj ću se uvijek vraćati.

 

-Danas predajete na šibenskom Veleučilištu, pišete znanstvene radove i uvijek ističete kako u znanje treba ulagati. Je li po vašem mišljenju Šibenik na dobrom putu da postane grad studenata, a time i grad budućnosti.

Posljednjih godina šibensko Veleučilište je napravilo značajna infrastrukturna ulaganja – izgrađena je nova menza u blizini Veleučilišta, upravo je dovršena nadogradnja kompletne zgrade Veleučilišta čime je Veleučilište dobilo osim prijeko potrebnog nastavnog prostora i reprezentativan izgled, do kraja godine počinje izgradnja knjižnice Veleučilišta te radovi na novom, 80-ak milijuna kuna vrijednom studentskom domu Palacin, koji će sa svojih 150 soba za studente, 16 apartmana za gostujuće profesore, menzom i ostalim popratnim sadržajima predstavljati jedan od najmodernijih objekata za smještaj studenata u Europi.

 

-Što bi u tom smislu trebalo dodati Veleučilištu?


Osim infrastrukturnih ulaganja, potrebna su i kadrovska ulaganja, odnosno zapošljavanje i ulaganje u mlade i perspektivne znanstvenike i predavače jer upravo će oni biti temelj budućeg Sveučilišta koje Šibenik toliko željno iščekuje. Potencijali Šibenika po tom pitanju su zaista ogromni. Kad sam 2008. počeo raditi kao asistent na Upravnom odjelu šibenskog Veleučilišta, prijatelji iz Splita su mi u šali govorili da idem raditi na „mali Harvard“. Desetak godina poslije to se upravo i događa – Veleučilište se pretvara u jednu od infrastrukturno najopremljenijih visokoobrazovnih ustanova, sve je više doktora znanosti, kolege se profiliraju u istaknute i priznate stručnjake čije se mišljenje traži, intezivno se razvijaju novi studijski programi, dvije trećine studenata dolazi izvan Šibensko-kninske županije, uspostavljene su dolazne i odlazne mobilnosti studenata i nastavnog osoblja s brojnim europskim sveučilištima, o odnedavno smo postali jedna od rijetkih hrvatskih visokoobrazovnih ustanova čiji je potencijal prepoznalo i renomirano američko sveučilište DePaul iz Chicaga potpisavši sporazum o suradnji s nama.

 

-Proputovali ste svijet, kakvi su dojmovi izvan naših granica o Hrvatskoj i njezinoj političkoj ulozi u svjetskim okvirima.

Često putujem izvan granica Lijepe naše, bilo kao gostujući predavač međunarodnog prava, bilo kao sportski navijač, odnosno turist, tako da imam prilike čuti dojmove o našoj zemlji. Hrvatska je u toj priči mala zemlja te je takav i naš položaj u europskoj i svjetskoj geopolitici. Upravo stoga, oslanjanje na svoje vlastite snage, ali i pomno odabrana geostrateška partnerstva su od iznimne važnosti za opstanak naše države na međunarodnoj pozornici.
 

-Hrvatska diplomacija dugo pregovara sa Slovencima oko Savudrijske vale, imate li vi rješenje?


Hrvatsko-slovenski spor oko razgraničenja nepotrebno opterećuje odnose naših dviju zemalja već skoro četvrt stoljeća. Više puta sam javno istaknuo da je Hrvatska pobijedila u arbitraži koja je bila plod prvo ucjena i pritisaka, a potom i nedopuštenih slovenskih radnji u samome postupku. Premda sam bio prvi koji se usudio „proglasiti“ našu pobjedu, drago mi je da je to danas sve više počela prepoznavati i hrvatska javnost. Upravo stoga, smatram da je potrebno na temelju relativno povoljne arbitražne presude sklopiti međunarodni ugovor sa Slovenijom o granici te na taj način jednom zauvijek dokinuti nerealne slovenske pretenzije prema hrvatskom teritoriju i ujedno zaštititi hrvatske nacionalne interese.
 

-Sve oči su uperene u odnos između SAD-a i Sjeverne Koreje, u kojem će se smjeru razvijati ta netrpeljivost između dvojice državnika?


Mislim da je to predstava za javnost. Trump je Trump, ali američka vanjska politika se ne mijenja tek tako i ne ovisi o ničijim hirevima, Sjedinjene Države su jednostavno preozbiljna država da bi to dopustile. Neovisno o tome tko je na čelu Sjedinjenih Država, on će provoditi već dobro utvrđenu i poznatu američku vanjsku politiku. U konkretnom slučaju ravnoteža straha je upravo ono što sprječava da dođe do otvorenog sukoba, a ne treba zanemariti niti činjenicu da su Rusija i Kina još uvijek saveznici Sjeverne Koreje koji održavaju taj režim na životu.
 

-Ujedinjeni narodi su vaše područje, mislite li da ta organizacija može posredovati u tom odnosu?

Nažalost, Ujedinjeni narodi su postali kronično nesposobna i zastarjela međunarodna organizacija koja je dana sve manje važan akter u međunarodnim odnosima, a njena sposobnost da ispuni svoj glavni cilj – održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, postaje sve upitnija. Zbog toga sam nedavno objavio i znanstveni članak na tu temu u kojem sam pokušao upozoriti na nužnost hitne reforme ove najveće međunarodne orgnaizacije.

Razgovarala:Ojdana Koharević
 

Objavljeno u Vijesti
Više u ovoj kategoriji:

ČASOPIS VOLIM ŠIBENIK

 

MOK.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda mok.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se!