Datum objave: 24. Svibanj 2017

Kravata, naš nacionalni ponos, na Venecijanskom bijenalu predstavljen kao simbol neravnopravnosti žena!

Diana Ferić
Diana Ferić

                                                                                                                                                                                                                       Kravata, taj hrvatski nacionalni ponos i znak prepoznavanja, poslužio je izraelskoj umjetnici Michal Cole kao univerzalni simbol muške dominacije i neravnopravnosti žena u svijetu.

Štoviše. za tu je umjetnicu kravata „sveprisutne neravnopravnosti žena počevši od razlike u plaćama za jednaki posao do činjenice da u svijetu zakone koji kontroliraju ženska tijela i utječu na kvalitetu života žena, donose uglavnom muškarci“.

Ta umjetnica na Venecijanskom bijenalu, najvećoj svjetskoj izložbi suvremene umjetnosti, izložila je svoju instalaciju, mušku sobu napravljenu od nekoliko tisuća kravata koja je plod njene inspiracije do koje je došla „kroz patnje, ponižavanja, zlostavljanja i frustracije“ koje je proživljavala kao žena.
Sama umjetnica mušku sobu od kravata naziva obloženom ćelijom, a napravila ju je u suradnji s turskom umjetnicom Ekin Onat. Selektori Venecijanskog bijenala hvale mušku sobu od kravata kao izraz humanosti koji simbolizira i zajedničku borbu židovske i muslimanske umjetnice protiv mizoginije.

Tako je naša hrvatska kravata, na koju smo ponosni kao simbol naše nacionalne uljudbe i kulture, postala u umjetničkoj interpretaciji koja je izazvala veliko zanimanje na Venecijanskom bijenalu nešto sasvim drugo – personifikacija nepravde, nejednakosti pa čak i tjelesnih i duševnih patnji žena.

Što o takvom umjetničkom doživljaju kravate misle Hrvati, nitko nije pitao. Do sada se o tome s hrvatske strane nitko nije ni očitovao, a možda je trebao stati u obranu kravate koja, barem u suvremenoj Europi, ipak ne simbolizira „sveprisutnu neravnopravnost žena“.

Podsjetimo, krajem prošle godine tri šibenske kazalištarke, Jagoda Sablić, Sara Lovrić Caparin i Franka Klarić, priredile su fantastičnu izložbu „950 kravata za 950. obljetnicu prvog pisanog spomena Šibenika“. Ta je izložba s velikim uspjehom gostovala i u najprestižnijoj nacionalnoj galeriji u Zagrebu, a podržala su je sve najvažnije ličnosti iz hrvatske kulture, umjetnosti, znanosti, javnog života i estrade.
Ta je izložba bila popraćena rijetko viđenom slogom i nacionalnim konsenzusom o kravati kao nacionalnom ponosu i globalnom znaku prepoznavanja.

Sada se događa nešto sasvim drugo. Jedna umjetnička vizija, uz uvažavanja umjetničke slobode i osobnih osjećaja, stavlja kravatu u sasvim drukčiji kontekst, a samim tim i Hrvatsku.

Muška soba od kravata i sintagma da je upravo kravata sveprisutni simbol neravnopravnosti žena, a umjetnička instalacija od kravata izraz borbe protiv mizoginije, u Šibeniku izaziva, blago rečeno, nelagodu. Šibenčani koji su pročitali vijest o tom umjetničkom djelu koje je na Venecijanskom bijenalu izazvalo veliku pozornost smatraju da bi Hrvatska pa i Šibenik kao najstariji samorodni hrvatski grad koji se, između ostaloga, ponosi i kravatom, morali na neki način reagirati i stati u obranu kravate.

Foto: Biennale di Venezia
 

Iz kategorije: Vijesti