Niti jedna višestambena zgrada iz Šibenika nije prijavljena niti je prošla na nedavno zaključenom natječaju za energetsku obnovu Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, a iz cijele Šibensko - kninske županije su samo tri zgrade u tom projektu i to sve tri u Drnišu. Po tako lošem odazivu Šibensko - kninska županije je na začelju u Hrvatskoj, a lošija od nje je jedino Dubrovačko - neretvanska županija s dvije zgrade koje će tako biti energetski obnovljene. Većina zgrada u Šibeniku, već po vizualnom dojmu, vapi za novim fasadama, a da se ne govri o tome koliko bi one bile bitne za bolju izolaciju u energetsku učinkovitost.
"Što se tiče Šibensko-kninske županije, na javni poziv za energetsku obnovu su prijavljene 3 zgrade koje se nalaze u Drnišu, a koje su prijavljen od strane upravitelja Stambeno –komunalno Šibenik i koje su od Sektora za energetsku učinkovitost dobile Izjavu o spremnosti projektnih prijedloga. Iz drugih gradova/općina s područja Županije nema prijava.
Visina ukupne investicije za ove tri drniške zgrade je 6,3 milijuna kuna, traženi iznos sufinanciranja je 3,8 milijuna kuna. Još jednom ističem da će se konačni rezultati o prihvatljivosti projekata znati tek početkom lipnja. Manje prijavljenih projekata od Šibensko - kninske županije, dva, ima samo Dubrovačko-neretvanska županija. Iz Zadarske županije imamo prijavljenih 14 projekata, a iz Splitsko- dalmatinske 38. Najviše projekata dolazi iz Primorsko-goranske i Istarske županije te Grada Zagreba", stoji u odgovoru koji smo dobili od Službe za odnose s javnošću Fonda za energetsku učinkovitost koju vodi upravo Šibenčanka Lidija Tošić.
Ministarstvo graditeljstva je, kao što je poznato, sredinom listopada prošle godine objavilo javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada koja će se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj. S obzirom na to da se radi o sredstvima iz EU fondova sama procedura prijave i odabira projekata se razlikovala u odnosu na prijašnje natječaje kada sufinanciranje ovih projekata išlo direktno iz sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Upravitelji zgrada ili predstavnici stanara mogli su svoje zahtjeve predati do 31. siječnja do 2017. godine. S obzirom na složenije procedure, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je u tome imao dvojaku ulogu. Njegov Sektor za energetsku učinkovitost je prijaviteljima pomagao u pripremi projektne dokumentacije. Konkretno, upućivao ih je što sve trebaju izmijeniti ili nadopuniti u svojoj dokumentaciji te im je u konačnici izdavao Izjavu o spremnosti projektnog prijedloga koja je i bila jedna od uvjeta za prijavu na natječaj. Nakon toga, svi projekti koji su dobili tu izjavu službeno su predani na evaluaciju Fondovoj službi akreditiranoj od Europske komisije – Posredničkom tijelu razine 2. U razdoblju od 120 dana svi projekti će se pregledavati i ocjenjivati, nakon čega će se donijeti odluka koji projekti će biti i prihvaćeni te ostvariti pravo na sredstva iz EU fondova.
Projekti koji budu odobreni mogu dobiti 60 posto bespovratnih EU sredstava, što je doista visoki postotak sufinanciranja. Iznos po pojedinim projektu, ovisno o visini investicije, kreće se u rasponu od 100 000 pa do 13 milijuna kuna. Novac se može, između ostalog, prema uvjetima natječaja, dobiti za toplinsku izolaciju zgrade (obnovu fasade), ugradnju nove stolarije, sanaciju krovišta, novu stubišnu rasvjetu, ugradnju sustava obnovljivih izvora energije (npr. solarni kolektori, toplinske pumpe i dr) za pripremu potrošne tople vode koja će služiti kao potpora grijanju, za ugradnju ili popravak lifta. Ušteda koja se mora ostvariti provođenjem tih mjera mora biti 50 posto u odnosu na sadašnje stanje.
U iduće dvije godine u energetsku obnovu višestambenih zgrada u Hrvatskoj bit će uloženo više od milijardu kuna, od kojih 629 milijuna kuna iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, temeljem natječaja koji je krajem listopada raspisalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, nakon čega je odobreno 616 projekata.
Natječaj je završen krajem siječnja, a temeljem 648 prijava, prihvaćeno je 616 projekta, koji su imali svu potrebnu dokumentaciju. Iznos od 629 milijuna kuna, ističe premijer, veći je od cjelokupne alokacije sredstava za tu svrhu za financijsko razdoblje od 2014. do 2020. godine, koja iznosi 70 milijuna eura.
Ti projekti obuhvaćaju 1,4 milijuna četvornih metara stambene površine, odnosno više od 17.000 kućanstava. Prosječna starost zgrada je 50 godina, a nakon zahvata očekuje se energetska ušteda od 66,8 posto i smanjenje CO2 za 20.500 tona. Najčešći energetski razredi zgrada za koje su alocirana sredstva su D i E.
Najviše je projekata zaprimljeno iz Rijeke (128), slijede Zagreb (80), Split (30) te Osijek (27) i Pula (25). Najveća je višestambena zgrada koja će se obnavljati u Velikoj Gorici, a alocirani iznos za nju je 15 milijuna kuna.
