Datum objave: 05. Travanj 2016

Karađole: Turizam u staroj gradskoj jezgri Šibenika je zbir kompromisa

Šibenik News
Šibenik News

Ako se po jutru dan poznaje, onda bi turistička sezona u iščekivanju u Šibeniku trebala biti bolja nego prošlogodišnja. Uvjerava nas u to direktor Turističke zajednice grada Šibenika, Dino Karađole. Prvi čovjek lokalnog TZ-a Šibenik u budućnosti, na mapi turističkih destinacija vidi kao šarmantan mediteranski gradić pošteđen komercijale.

Što će budućnost donijeti, ostaje tek vidjeti, no od Karađole doznajemo da ćemo još ovu sezonu umjesto u obnovljenu palaču Divnić gledati u skelu, da Šibenik nema mnogo toga za ponuditi gostu dubokog džepa no da se na tome radi. 

 

S obzirom na Uskrs iza nas, možemo li reći da je počela turistička sezona ili pripreme za sezonu još traju ili je, pak, riječ o kombinaciji jednog i drugog?

 

Ove godine Uskrs je bio dosta ranije nego inače i turističke grupe, turisti u tom intenzitetu još nisu počele dolaziti kao lani kad je bilo 1 5-ak dana kasnije. Međutim, brojke dolazaka ostale su na razini prošlogodišnjih.


U Solarisu je bilo 500, 600 gostiju, bilo ih je u hotelima Jadran, Panorama, D Resort i Heritage Life palace hotel. To je bez privatnih iznajmljivača čije brojke još nemamo. Pretpostavljam da je i tu bilo ljudi, a bilo je i tranzitnih grupa koje su prošle. Mogu reći da smo zadovoljni. Što se tiče samog bookinga za sezonu, on je izuzetno dobar. Prema svim najavama, hotelijera, privatnih iznajmljivača i chartera boooking je odličan i sezona bi treba biti mnogo bolje negoli lani ukoliko ne bude turbulencija na geopolitičkom tržištu.

Dakle, moguća su iznenađenja?

Baš kao i prošle godine, i ove ćemo dobiti jedan dio turista iz zemalja čiji je 'booking' ili prepolovljen ili ga jedva ima poput Turske, Egipat, općenito Bliski Istoka, ali i Zapadna Afrika. Turisti koji su namjeravali tamo otputovati preusmjerili su se u zemlje Jugozapadne Europe, dakle, Hrvatska, Španjolska, Italija …

 

Jeste li imali nekakve konkretne korake u smjeru privlačenja turista koji su odustajali od inače konkurentnih zemalja poput Turske, na primjer?

 

Koliko znam, jer ne radimo to mi, lokalne turističke zajednice, već Hrvatska turistička zajednica, nisu ništa specijalno poduzeli jer se i te zemlje koje gube turiste marketinški još uvijek bore za svakog gosta. Nijemci, njemački turoperatori su mnogo uložili u Tursku tako da još uvijek marketinški forsiraju tu zemlju. Mada je tamo booking pao za pola.

 

Koja je realna slika Šibenika, ovdašnje turističke ponude u očima potencijalnog turiste iz zemalja sa zapada Europe? Znači, ona slika koja nije nastala kao rezultat plaćenih, PR tekstova.

 

U tom smislu, najbolje su nam reklame i indikatori oni tekstovi koje pišu neovisni, freelanceri koji pišu blogove. Kad on napiše nešto dobro, to nam je najbolji pokazatelj. Prema tome Šibenik je jedan šarmantan gradić, neotkriven. Iznenade se kad dođu ovdje. I Hrvatska još uvijek pronalazi svoje mjesto na tržištu, pa tako i Šibenik koji se ozbiljnije počeo baviti turizmom tek prije desetak godina. Sve više tih slučajnih, neovisnih novinara piše o gradu i to nam je najbolji pokazatelj.

 

Koji su stvarni aduti Šibenika? Stalno spominjemo kulturno – povijesnu baštinu, sad i renovirane tvrđave. No što Šibenik čini konkurentnim u odnosu na susjedne gradove Split i Zadar koji manje – više imaju sve to?

 

Zadar se puno ranije počeo razvijati turistički. Split je velik grad s ogromnim tranzitom prema otocima, bogatim zaleđem. Tu je i stari grad, odnosno Dioklecijanova palača pod zaštitom UNESCO-a koja je nezaobilazna.


Mislim da smo mi još uvijek relativno sačuvani od svih tih komercijalnih devastacija dok je, recimo, Split već zagušen. Dubrovnik je usprkos svojoj visokoj razini usluge, fizički isto tako zagušen. Dubrovniku jednostavno ne treba veći broj turista, tamo sad rade na profiliranju, na povećanju kategorije turista.
Šibenik ima još prostora da stvori grad koji neće biti zagušen, komercijalan… Donijeli smo strategiju razvoja turizma koja će se, nadam se, prema postavljenoj viziji, ostvariti pa da Šibenik bude gradić mediteranskog šarma, koji će imati pravu ponudu i smještajnu i ugostiteljsku.

 

Dio te ponude svakako su i festivali oko kojih se zadnju godinu dana lome koplja. Pa čini li grad festivala njihova brojka ili kvaliteta?

 

Čini ga jedno i drugo, i broj i kvaliteta. Ostaje samo kriterij što je to festival. Ako organizator nešto nazove festivalom, mi nemamo utjecaj hoće li on to nazvati festivalom ili koncertom. Naravno, žao mi je što je otišao Terraneo, žao mi je što je otišlo SuperUho, no mi kao Turistička zajednica nismo mogli utjecati na to. Međutim, mislim da su se neki festivali, oni manje glazbeni, profilirali.

Recimo, Okusi Meditaran, pa imamo Croatian Travel festival koji je jedan od boljih u Hrvatskoj te vrste. Imamo i Šansonu i Međunarodni dječji festival. Ostaje nam kičma festivala i Šibenik ostaje grad festivala i kao takav zanimljiv gostima. Nažalost, rock scena je manja nego što je bila nekad i možda bi se tu trebalo više raditi, ako se želi privući. Tu bi se trebale angažirati ili domaće snage ili dovesti nekog sa strane da to uradi. Toga sam svjestan.

 

Još od prošlog ljeta, odnosno prošle turističke sezone čini mi se da grad pozornica polako postoje grad štekata. A ponuda u odnosu na broj gostiju koje štekati mogu primiti i nisu u razini.

 

Slažem se. Pazite, sezona je relativno kratka, sve je koncentrirano na kratki vremenski period i cijela ljetna sezona u staroj gradskoj jezgri je skup kompromisa. Tu ima ugostitelja koji žele raditi i mora im se omogućiti da rade i zarade.


Ima i privatnih iznajmljivača i stanara koji žele mir, a ima i mladih koji žele zabavu. To je kompromis koji mora manje Turistička zajednica, a više Grad odraditi da bi to sve funkcioniralo. Ima ljudi koji su posvađani i međusobno ne razgovaraju, ali sezona je kratka.


Nažalost, industrija nam je takva kakva je i ljudi se sve više okreću i ulažu u turizam. To je jedna od grada u ekspanziji u Šibeniku.

 

Ali to je kolač koji ima zadane dimenzije i sa svakim novim parom usta dosadašnji zagriz svakomu je sve manji?!

 

Bio bih najsretniji da je Medulić ostao prazan jer je izvrstan koncertni prostor, ali tu su tri lokala od kojih ljudi žive.

 

Što je s hotelima u izgradnji. Konkretno, hoće li palača Divnić biti spreman za sezonu ili ćemo gledati skelu?

 

Gledat ćemo u skelu jer postoje objektivni razlozi za to s obzirom da se ipak radi o palači. Postoji neobarokna freska koju treba sačuvati i proces konzerviranja je usporio radove ali vidio sam projekt i za sljedeću sezonu imat ćemo predivan objekt. Za nekoliko godina Medulić će biti predivan trg s obnovljenim zgradama i pravim objektima. Heritage Life palace hotel je to digao na jedan veći nivo.

 

Da, kad gledamo Life palace, pa potom D Resort u Mandalini, jesu li gosti na koje ciljaju ujedno i gosti Šibenika u smislu ponude grada? Znači, ima Šibenik što ponuditi prosječnom turistu, ali uvjetno rečeno finim gostima – ima li grad njima što ponuditi?

 

Nažalost, nemamo. To je činjenica. Ne možemo zadovoljiti bogataša koji je došao u Mandalinu i koji praktički ni u većim gradovima nema što raditi, ali to se stvara, radimo na tome. Imamo ugostitelje koji su se profilirali, konkretno govorim o D Resortu, imamo prirode ljepote, prirodne atrakcije, ali što se tiče usluge na vrhunskoj razini to tek dobivamo. To tek stvaramo.

 


Obonjan - koliko će doprinijeti Šibeniku, šibenskom turizmu s obzirom da ga nazivaju svojevrsnim Solarisom broj 2?

 

Koliko imam informaciju, a imali smo prezentaciju prema investitorima, vlasnicima, s tim se ne bih složio. Bit će to zatvorenog tipa, ali koliko sam razumio, žele interakciju sa Šibenikom, žele koristiti naše usluge od ugostitelja, prijevoznika… Sabirno mjesto će imati u Šibeniku, plaćat će boravišnu pristojbu. Zamišljeno je da turisti dolaze u Šibenik, da komuniciraju s gradom. Tako je rečeno, a hoće li biti i u praksi, vidjet ćemo. 

 

 

 

Razgovarala:Snježana Klarić
 

Iz kategorije: Vijesti