Prva generacija studenata prvog Studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Hrvatskoj, dislociranog Studija Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Šibeniku, počela je danas pohađati nastavu što je povijesni događaj i za Šibenik, koji time postaje i sveučilišni grad, ali i za zagrebačko sveučilište. Tim povodom uvodni sat za tih prvih 48 studenata danas je bio svečani, pa su se na početku izredali brojni govornici koji su pozdravili taj trenutak i osnivanje jednog takvog studija budućnosti u Šibeniku, od lokalnih čelnika do predstavnika zagrebačkog sveučilišta i pokretača ideje o osnivanju tog studija.
„Ovo je važan dan za Šibenik, ali i za Sveučilište u Zagrebu koje ima najveću društvenu odgovornost da pomaže razvoju ne samo Zagreba nego i drugih gradova i županija u Hrvatskoj. Ovaj studij je realiziran u samo dvije godine od potpisivanja sporazuma i to je zaista vrlo kratak rok. I treba istaknuti veliko zalaganje i naših profesora, ali i Grada Šibenika i Šibensko – kninske županije. Ovakav studij ne postoji u Hrvatskoj. Otvorili smo ga s naša vrhunska dva fakulteta. Naši nastavnici su naviknuli na dislociranu nastavu i neće i bit problem ni ovaj dislocirani studij. Energija je strateški važna a Hrvatska je bogata energijom koja se može obnavljati. Zašto da kupujemo nešto što se radi vani kad možemo sami doći do novih tehnologija. Uprava Sveučilišta radi na promociji akademskog poduzetništva i želimo da inovacije postanu treća misija Sveučilišta. Možemo se ugledati na Silicijsku dolinu koja je kao tehnološki park nastala uz sveučilište. Oni su dobar primjer kako koristiti enorman potencijal studenata koji mi u Hrvatskoj uopće ne koristimo. Na Sandfordu studira do 15 000 studenata, a godišnje izbacuju oko 400 start up tvrtki. Istina,a 90 posto ih propadne, ali u onima koje su ostale, a najpoznatiji primjer je Google, otvoreno je 5,5 milijuna radnih mjesta, a promet im je bio 2 700 milijardi dolara“, kazao je prof.dr.sc. Miljenko Šipraga, prorektor za inovacije Sveučilišta u Zagrebu.
Gradonačelnik Grada Šibenika koji je u rekordnom roku uredio prostor za taj studij u zgradi INavis centra istaknuo je kako otvaranje tog studija stavlja Šibenik u poziciju da bude središte Nacionalnog centra zelenih industrija i novih tehnologija te da je začetak misije pretvaranja Šibenika u sveučilišni centar za što predstoji otvaranje još dvaju sveučilišnih studija i kampusa na Palacinu.
Predstavnici FER –a i FSB –a podsjetili su da se Šibenik, s obzirom na svoje povijesno naslijeđe, kao grad Fausta Vrančića i grad koji je imao prvi u svijetu višefazni sustav prijenosa električne energije i prvu elektrodistribucijsku mrežu.
„Šibensko-kninska županija obogaćena je za još jedan studij, a doći će i drugi i treći. Na dobrom smo putu da to realiziramo i doista ispunimo obećanje o sveučilišnom gradu Šibeniku koji bi se trebao pozicionirati na karti hrvatskih sveučilišta. Preduvjet imamo, a ovo je tek početak“, rekao je župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk.
„Ovo nije važna vijest samo za grad Šibenik, nego i za znanost i Sveučilište, a mislim kako je Šibenik najbolji partner za razvoj ovakvog studija u Hrvatskoj“, rekao je prorektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, u ime rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa. Posebno se zahvalio gradonačelniku Buriću i županu Pauku što su pokrenuli inicijativu osnivanja sveučilišnog studija Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora.
“Veliki dio mladih ljudi napušta Hrvatsku, pa sam se pitao je li na tom području uopće moguće išta napraviti i je li moguće u Šibeniku otvoriti studij koji bi školovao stručnjake za područje energetike“, kazao je Zvonko Pešić, ravnatelj šibenske Privatne gimnazije s pravom javnosti i glavni inicijator ideje o otvaranju Studija energetike.
Prodekan za nastavu Fakulteta elektrotehnike i računarstva, te predsjednik Nastavnog vijeća Studija, prof.dr.sc. Marko Delimar ukratko se osvrnuo na povijesni kontekst grada Šibenika, pri čemu je, spominjući velikog Fausta Vrančića kao i nedavno obilježenih 120 godina javne rasvjete na izmjeničnu struju, istaknuo kako je Šibenik koljevka obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti, ne samo u Hrvatskoj, već i u cijelom svijetu.
Okupljene su pozdravili i ostali istaknuti uglednici i pojedinci koji su u protekle dvije godine dali obol realizaciji ovog značajnog projekta za Šibenik i njegov razvoj, poput sadašnjeg i nekadašnjeg dekana Fakulteta za elektrotehniku i računarstvo (FER) prof. dr. sc Mislava Grgića i prof. dr. sc. Nedjeljka Perića, sadašnjeg i nekadašnjeg dekana Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) prof. dr. sc. Zvonimira Guzovića i prof. dr. sc. Ivana Jurage.
Na programu ovog studija radilo je oko 50 znanstvenika i stručnjaka iz Hrvatske i to volonterski što danas nije naznačeno.
Studiranje na tom studiju bit će organizirano po suvremenim metodama i na njemu profesori neće podučavati neko će učiti studente na kojima je puna odgovornost i inicijativa, a od njih se očekuje ne samo da nauče koristiti postojeće nego i da kreiraju nove tehnologije na području iskorištavanja električne energije, kazao je prodekan za nastavu Fakulteta elektrotehnike i računarstva, te predsjednik Nastavnog vijeća Studija, prof.dr.sc. Marko Delimar.
Okupljene su pozdravili i ostali istaknuti uglednici i pojedinci koji su u protekle dvije godine dali obol realizaciji ovog značajnog projekta za Šibenik i njegov razvoj, poput sadašnjeg i nekadašnjeg dekana Fakulteta za elektrotehniku i računarstvo (FER) prof. dr. sc Mislava Grgića i prof. dr. sc. Nedjeljka Perića, sadašnjeg i nekadašnjeg dekana Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) prof. dr. sc. Zvonimira Guzovića i prof. dr. sc. Ivana Jurage.
Zvonko Pešić, vlasnik šibenske privatne gimnazije i čovjek koji je potaknuo osnivanje sveučilišnog studija energetike u Šibeniku također je govorio na svečanosti otvaranje. Kazao je kako je ideju dobio u Izraelu u koje 30 posto mladih uspješnih fakultetski obrazovanih ljudi radi na području energetike, a istaknuo je sve ljude koji su ga od početka podržali od dr.sc. Gorana Mihelčića, tadašnjeg predsjednika GV Grada Šibenika Gorana Grguričina, nezavisnog vijećnika Emila Guberine do tadašnjih dekana FER –a i FSB-a prof.dr.sc. Ivana Jurage i prof.dr.sc Nedjeljka Perića no upozorio je da je to tek početak ostvarivanja te ideje i da treba inzistirati a osnivanju studija ekologije i marikulture, kampusa te da Šibenik dobije svoje sveučilište.
Ivan Radaš je u Šibenik prešao sa zagrebačkog FER-a i plaća studij, ali je zadovoljan što može studirati u rodnom gradu i to fakultet koji će ga, kako am je kazao, i ekološki osvijestiti. Njegov kolega, također bivši šibenski gimnazijalac, Marko Plavčić nam je kazao da zna da je fakulteta težak, ali da ga je privuklo upravo to što će mu pružiti velike mogućnosti za posao na području obnovljivih izvora što ga posebno zanima.
