Činjenica da se o antifašizmu kao neupitnoj i neospornoj vrijednosti na kojoj počiva današnja demokratska Europa raspravlja i da ga se brani na jednom alternativnom festivalu kao što je Festival alternativne ljevice koji je večeras počeo u Šibeniku dovoljno govorio o tomu koliko se u Hrvatskoj kada je riječ o toj temi zastranilo, misao je koja je dominirala na prvoj večeri Festivala. Prepuna Mala loža potvrdila je da FALIŠ u Šibeniku ima svoju mnogobrojnu i vjernu publiku.
Simbolika na samom otvaranju. Otkrivena je spomen ploča za pomirenje svih generacija koju je osmislio šibenski konceptualni umjetnik Borko Čelar koji ju je u početku morao držati u rukama jer vlasnici kuće koja se nalazi uz Malu ložu nisu dopustili da se ta ploča od stiropora dok traje otvorenje objesi na zid te kuće. Ploču je otkrio jedna od najstarijih šibenskih skojevaca, 91 – godišnji pjesnik i novinar sa Zlarina Mladen Bjažić. On je na početku svog predavanja podsjetio na važnost i masovnost skojevskog i partizanskog pokreta u Šibeniku kojima je pripadalo više od 90 posto stanovnika, ali i na to da je sve vrijeme u partizanima ponašao ka vjernik, katolik i da mu to nitko nije zamjerao.
Ovogodišnji FALIŠ posvećen je bitci na Sutjesci u kojoj je sudjelovalo 1 316 Šibenčana, a više od 500 ih je poginulo.
Prva tema prvog dana FALIŠ –a bila je „Ja, hrvatski branitelj – antifašist“, a moderator je bila novinarka Davorka Blažević. I oni su postavili logično pitanje kako je moguće da se unatoč tomu što su u Šibeniku i Dalmaciji antifašisti bili brojni uglavnom šutke prelazi preko te antifašističke tradicije i zaboravlja ono što su bili i što su napravili naši djedovi i bake. Uzrok tomu je, kako je rečeno, kukavičluk i kolebljivost ljudi koji su se pred tim i rušenjem antifašističkih spomenika pokrili ušima.
Abeceda ustašluka bila je tema razgovora koji je s prof. povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Hrvojem Klasićem vodio njegov student Sejo Sekson, frontmen poznate grupe Zabranjeno pušenje. Klasić je ustvrdio kako je problem odnosa prema antifašizmu u Hrvatskoj to što „nismo ništa naučili iz 1945. godine koja je tada proglašena nultom godinom od koje sve počinje pa se isto dogodilo u Hrvatskoj i 1991. godine i što se obračunavamo s prošlošću umjesto da se s njom suočavamo. U razgovoru su osudili i pokušaj da se u Hrvatskoj, kao službeni pozdrav i Hrvatskoj vojsci vrati „Za dom spremni“. „To nije stari hrvatski pozdrav nego pozdrav star 80 godina koji je prvi počeo koristiti Ante Pavelić i to je nepobitna istina. Za to da je to stari hrvatski pozdrav ne postoji niti jedna dokaz, niti jedna dokument koji bi to potvrdio, ali inicijatori ponovnog uvođenja tog pozdrava to ignoriraju. „ Ustaštvo je 1991. Godine u Hrvatskoj ostalo pozitivan pojam jer je ustaški pokret bio antikomunistički i antisrpski, a upravo s tim se i 1991. Godine obračunavalo“, istaknuo je Klasić.
Sejo Sekson je apostrofirao i pitanje Bleiburga kazavši da mu nije jasno zašto se javno ne kaže da su tamo stradale i „žrtve koje su to s obzirom na svoje zločinačke pothvate i zaslužile“ i da nisu ubijeni samo nevini ljudi. „Sve žrtve kojima ne netko presudio pucnjem u glavu zaslužuju pijetet. No to što se dogodilo na Bleiburgu, što naravno nije nikakvo opravdanje, događalo s ei ud drugim europskim državama. Ljude se ubijalo iz osvete“, objasnio je Klasić, a svoje je razmišljanje koje je podijelio s publikom na FALIŠ –u zaključio riječima da hrvatski narod nije bio nikad više podijeljen nego što je sada te da on kao znanstvenik ne vidi što je tomu razlog.
FALIŠ se nastavlja sutra i u subotu.
