Izložbom „Industrijska arhitektura na rijeci Krki“, koja je večeras otvorena u jednoj od vodenica na Skradinskom buku, obilježena je 120. obljetnica puštanja u rad hidrocentrale Krka na rijeci Krki i prvog cjelovitog izmjeničnog elektroenergetskog sustava u svijetu zahvaljujući kojem je u Šibeniku, na današnji dan, zasvijetlila javna rasvjeta. Ta je elektrana bila projekt Vjekoslava Meichsnera, a njegovo ostvarenje omogućio je Ante vitez Šupuk, prepoznavši njegovu vrijednost za razvoj Šibenika.
Na današnjoj svečanosti uz predstavnike JU NP Krka i Grada Šibenika bili su i potomci Ante Šupuka, njegovi prapraunuci i njihova djeca i unuci, njih dvadesetak koji nisu krili zadovoljstvo što se, kako je u ime obitelji i kazao Dražen Šupuk, konačno valorizira to što su njihovi preci napravili. „Oni su prepoznali vrijednost ovog prostora i za opskrbu Šibenik strujom i pitkom vodom“, dodao je pozdravivši sve prisutne na, kako je rekao, stoljetnom posjedu svoje obitelji. Nakratko je i "oživio" Ante Šupuk, njegova supruga i kći koje su u izvornim kostimima predstavljali jedan šibenski glumac amater i dvije manekenke.
Krešimir Šakić, ravnatelj JU NP Krka je istaknuo da je „ono što se dogodilo na Krki i u Šibeniku prije 120 godina bilo mijenjanje povijesti čovječanstva, prvi korak na putu koji je promijenio način života čovječanstva“. „ Naša je zadaća da to populariziram te da sami sebi i cijelom svijetu predstavimo ovaj trenutak u kojem je Šibenik bio na čelu civilizacije. Hidroelektrana Krka je bila početna točka na tih 11 kilometara sustava distribucije energije, točka na kojoj se on pokrenuo. Želimo našim posjetiteljima prezentirati da ne živimo samo u lijepom kraju nego i u kraju u kojem žive napredni ljudi koji su uvijek bili otvoreni prema naprednim dostignućima“, kazao je Šakić i dodao kako je njegova želja da se rekonstruira hidrocentrala Krka i u njoj napravi muzej šibenske industrijske arhitekture.
Pokretačica projekta istraživanja i dokumentiranja industrijske baštine u NP Krka je Nataša Zaninović- rukovoditeljica Odsjeka za zaštitu kulturno – povijesne baštine NP Krka. Sve je, kazal je, počelo 2006. Godine kada su počeli istraživati ostatke hidroelektrane Krka i sami se iznenadili time da su čak dvije godine trebali iskapati potpuno očuvani donji dio te hidroelektrane. „Pronađeni ostatci su konzervirani, a predstoji nam njezina rekonstrukcija i valorizacija“, istaknula je.
JU NP Krka je na tom projektu partner Državni arhiv u Šibeniku. „ Izložba je prvi opipljivi rezultata projekta evidentiranja i digitaliziranja arhivske građe koja se odnosi na rijeku Krku. Cjelokupni rezultati bit će prezentirani krajem rujna ove godine na kongresu koji će biti održan u povodu 30. godine osnivanja NP Krka“, najavila je Nataša Mučalo, ravnateljica Državnog arhiva.
Gordana Goreta, ekologinja u NP Krka je istaknula kako je snaga vode na tom prostor bila pokretač razvoja Grada Šibenika u 19. stoljeću i omogućila razvoj industrije, a da danas u 21. stoljeću očuvanost tog prostora i njegova prepoznatljivost trebaju omogućiti Šibeniku drukčiji razvoj temeljen na obnovljivim izvorima energije i zaštiti okoliša.
Izvorni projekti prve hidroelektrane na Krki nisu još pronađeni, ali su na temelju prikupljene dokumentacije i fotografija izrađeni novi koji su mladin arhitektima Dariju Crnogaći i Nikoli Brleku poslužili za izradu vrlo uvjerljive makete te hidroelektrane i cijelog Skradinskog buka koja je dio izložbe. Izložba je inače dizajnirana kao tok rijeke Krke i počinje na njezinom ušću gdje su predstavljeni industrijski pogoni, a završava na izvoru koji simbolizira očuvanost i zaštitu prirode, a na samom kraju je slika sove kao simbol mudrosti koja nosi poruku da trebamo biti mudri u valorizaciji rijeke Krke te da zaštita i očuvanje prirodnih vrijednosti moraju biti na provom mjestu. Na izložbi se osim fotografija i izvornih dokumenata mogu vidjeti i izvorni premeti vezani za sustav distribucije izmjenične struje pa i jedan zanimljivi „lupež“, djelo domišljatih Šibenčana kojim su zapravo krali struju – plaćali su korištenje jedne, a koristili struju za više žarulja.
I obitelj Šupuk je za ovu izložbu ustupila predmete iz svoje privatne zbirke.
