"Pogreb Stjepana Radića kamerama zagrebačkih fotografa“ naziv je izložbe koja je otvorena je večeras u Šibeniku. Organizator je šibenski državni arhiv u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom izložbu, a u povodu Međunarodnog dana arhiva. Izložbu je otvorila Nataša Mučalo, ravnateljjica šibenskog arhiva. Govorio je i Gojjko Lambaša, ravnatelj Muzeja grada Šibenika koji je podsjetio da je upravo Stjepan Radić 1925. godine otvorio prvi muzej u Šibeniku.
Izložba sadrži fotografije pogreba Stjepana Radića, hrvatskog političara, književnika, prevoditelja i publiciste, jednog od velikana hrvatske povijesti, koje su snimili zagrebački fotografi i fotoamateri Antonije Kulčara, Ljudevita Griesbacha, Rudolfa Firšta, Giorgia Gruzinceva, Vinka Neugebauera i Mirka Sagraka. U sklopu izložbe bit će prikazan i kratki dokumentarni film iz 1928. godine o sprovodu Stjepana Radića.
Stjepan Radić, legendarni hrvatski političar, umro je 8. kolovoza 1928. godine nepuna dva mjeseca nakon što je bio teško ranjen u masovnom pokolju zastupnika Hrvatske seljačke stranke u Skupštini Kraljevine Jugoslavije u Beogradu. Toga dana srbijanski radikal Puniša Račić ubio je zastupnike HSS-a Đuru Basaričeka i Pavla Radića te ranio Ivana Pernara, Ivana Građu i Stjepana Radića. Ubojstvo hrvatskih političara izazvalo je burne prosvjede u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj. Njegova nasilna smrt pretvorila ga je u hrvatsku političku ikonu u borbi za prava seljaka i radnika te slobodu hrvatskog naroda. Sahrana Stjepana Radića bila je izraza sloge, zajedništva i jedinstva Hrvata kakav nije viđen nikada, ali ni nikada poslije.
Stjepan Radić imao je brojne sljedbenike i u Šibeniku i Dalmaciji gdje je snažno djelovao između 1918. i 1928. godine, a njegovu su stranku u Šibeniku predvodili neki od najuglednijih Šibenčana toga doba. Jedan od važnijih događaja u povijesti Šibenika bio je dolazak Stjepana Radića. Dočekalo ga je više od deset tisuća Šibenčana koji su u njemu vidjeli „izbavitelja naroda od patnji“ i političara koji donosi „uskrsnuće Hrvatske“ te jamcem „duševnog i političkog sjedinjenja Hrvata u jednu i nerazdruživu slobodnu Hrvatsku.“ Na skupu pred hotelom “Krka” Radić je okupljenoj masi otpozdravio poklonivši se kralju Tomislavu, moru i seljačkoj crvenoj kapi, a u govoru izrazio uvjerenje da će se skoro “lupit cincarska čaršija o tle” te najavio da će „obznana narodnog sporazum i seljačkog prava biti obznana one tihe, iskrene, domaće, intimne ljubavi, prijateljstva i sloge kakvu je kadar stvoriti samo slavenski duh”. Skup u Krešimirovu gradu, koji je završio susretom sa seljacima iz obližnjih sela, za Radića je bio očigledan dokaz da “u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji među Hrvatima nema druge stranke osim HSS”.
