Datum objave: 20. Travanj 2012

Predstavljen projekt „Sretni vrtovi“

Dora Žganjer
Dora Žganjer

Nastavak lani započetog projekta garofulizacije stare gradske jezgre, pirovačka udruga Porart nastavlja i ove godine kroz projekt „Sretni vrtovi“ u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Šibenika, poduzećem Zelenilo i gradskim dječjim vrtićima.
Prošlog ljeta veliki glineni pitari sa garofulima i lavandom postavljeni su ispred ugostiteljskih objekata u staroj gradskoj jezgri s ciljem povratka autohtonim biljnim vrstama i izvornom sadnom materijalu kako bi se i na taj način oplemenila stara jezgra. Ove godine projekt ide dalje, kroz drugu fazu, „Sretne vrtove“ stanovnicima stare gradske jezgre podijelit će se manji keramički pitari s cvijećem koji bi se postavili na prozore i tako ozelenili i oplemenili taj dio grada: „Planirali smo ljudima podijeliti drvene kašete s cvijećem i njih postaviti na prozore, no to je bilo tehnički neizvedivo jer su prevelike i škure se zbog njih ne mogu zatvoriti pa smo krenuli s manjim posudama“, kazao je direktor šibenskog TZ-a Dino Karađole dodavši da su prozori i vrtovi koji će dobiti prve pitare već odabrani. Prošlogodišnja akcija postavljanja velikih pitara s mediteranskim biljem ispred ugostiteljskim objekata pokazala se vrlo uspješnom, iako Karađole priznaje da se nisu svi ugostitelji jednako brinuli za svoje cvijeće,a nekim pitarima presudili su i vandali: „Neki pitari su oštećeni, razbijeni ili ukradeni, a neke biljke nisu preživile zimske hladnoće“, dodaje Karađole.

Udruga Porart nabavila je sadnice biljaka, Turistička zajednica sve financirala, a djelatnici Zelenila zaduženi su za održavanje i brigu o cvijeću.
Predsjednica Udruge Porart Sanja Mrša Vukman na sinoćnjem predstavljanju projekta Sretni vrtovi u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić kazala je kako garofulizacija ne znači samo uzgoj cvijeta karanfila, već su oni simbol autohtonog bilja koje se od davnina sadi i uzgaja s pažnjom i ljubavlju te sabire u ljekovite svrhe. „Karanfile su djevojke koristile kako bi neverbalnom komunikacijom komunicirali s momcima. Cvijet karanfila su nosile u njedrima na tri načina: Ako bi on bilo položen s cvijetom prema gore, ali ukoso, to znači da traže muškarca. Ako bi stajao ravno, to znači da su već zauzete, a ako je okrenut cvijetom prema dolje, djevojke su na taj način poručivale- „Nemam nikoga i nije me briga“, a neke su na ovaj način tjerale neželjene prosce“, ispričala je Mrša Vukman.
Uz početak druge faze garofulizacije i povodom Dana hrvatske knjige i Dana planeta zemlje otvorena je Izložba likovnih radova s natječaja "Sretan vrt je". Cilj je bio objediniti ta dva važna dana kroz jedan likovni zadatak: ilustraciju misli. Djeca su trebala samostalno odgovoriti na pitanje što je za njih "sretan vrt" i potom svoju misao ilustrirati crnim flomasterom, olovkom ili tušem i perom.
Najuspješniji radovi će u sklopu promotivnih i izložbenih aktivnosti programa "Sretni vrtovi" biti objedinjeni u jedinstvenu virtualnu knjigu ilustracija i pisane riječi, "Knjigu sretnih vrtova." Radovi u formi knjige bit će predstavljeni, zajedno s ostalim primjercima ručno rađenih knjiga dječjih ilustracija nastalih u sklopu navedenog regionalnog programa "Sretni vrtovi 2012.", na idućem Međunarodnom dječjem festivalu.

Iz kategorije: Vijesti