Srijeda, 17 Prosinac 2014 15:24

OBLJETNICA: Prvi zrakoplov Šibenčani su vidjeli 1914. godine

Napisao: 
OBLJETNICA: Prvi zrakoplov Šibenčani su vidjeli 1914. godine

Prvi zrakoplov kojeg su Šibenčani ikada vidjeli letio je iznad Šibenika i spustio se u Uvalu sv. Petra 1914. godine.

 

Čudnom koincidencijom u Šibenik se upravo na 100. obljetnicu leta prvog zrakoplova koji je letio iznad grada i sletio na more u Uvali sv. Petra, gotovo na isto mjesto danas spustio prvi civilni putnički hidroavion. Šteta je što je taj detalj promaknuo organizatorima leta hidroaviona iz Splita u Šibenik na kojem su prvi putnici bili upravo gradonačelnik i dogradonačelnik Šibenika Željko Burić i Danijel Mileta jer je bilo razloga i za prigodno prisjećanje na taj povijesni datum kao i na činjenicu da je Šibenik gotovo 30 godina, od 1914. do 1944. godine bio jednom od najvažnijih vojnih hidroavionskih središta Austro -Ugarske  i Kraljevine Jugoslavije.

Nekoliko mjeseci prije početka Prvog svjetskog rata, 5. veljače 1914. godine u 12 sati, Šibenčani su prvi put vidjeli  zrakoplov, najnoviji i najrevolucionarniji ljudski izum. Bio je to hidroavion Lohner E16 kojim je upravljao pilot, poručnik bojnog broda, Wencel Woseček. Šibenska historiografija bilježi da se Woseček spustio u Mandalinu pored školskog broda Schwarzenberg te da je poslije ručka koji su mu priredili domaćini u 14.30 sati odletio nazad u Pulu. Mogao bi se steći dojam da je Wosečekov let od Pule do Šibenika bio tek puki izlet. Međutim, on je u Šibenik došao da bi obavio važnu vojnu zadaću. Vrhovno zapovjedništvo vojske Austro-Ugarske Monarhije odlučilo je da Šibenik, uz Pulu, Trst, Poreč i Kumbor u Boki kotorskoj, bude jedna od baza njenog ratnog zrakoplovstva. Zadaću da organizira hidroavionsku postaju u Šibeniku dobio je upravo Woseček koji je u lipnju 1914. godine bio imenovan zapovjednikom zrakoplovne postaje u Komboru, a već u rujnu  zapovjednikom središnje zrakoplovne baze u Puli. On je pripadao prvoj generaciji pomorskih časnika Austro-Ugarske Monarhije koji su 1911. godine dobili pilotske dozvole i bili osposobljeni za let hidroavionima.  

Woseček je krajem lipnja 1914. godine ponovno došao u Šibenik, gdje su već bila stacionirana dva hidroaviona, i nadgledao gradnju hangara te uređenje poletno-sletne piste u Uvali sv. Petra, a čini se da je u Šibeniku bio i u studenom te godine kada je Šibenik, uz Trst, postao jednim od dvaju sjedišta Okružnog operativnog zapovjedništva morskog zrakoplovstva. Prvi zapovjednik šibenske hidroavionske postaje bio je Alfred v. Minarelli, a podređene su mu bile pomoćne hidroavionske postaje srednjeg jadranskog sektora u Rogoznici te na otocima Korčuli i Lastovu, signalne postaje na otocima Žirju i Visu, signalna postaja Bonister i radijska postaja u Šibeniku. U početku je hidroavionska baza u Šibeniku imala samo dva čovjeka, 1915. bilo je već 26 časnika, pilota i pomoćnih radnika, a do kolovoza 1917. godine njihov broj se povećao na više od stotinu. Nakon Minarellija 1917. i 1918. godine zapovjednik je bio Stefan Drakulić.

Puno više pojedinosti o Šibeniku kao važnom sjedištu ratnog zrakoplovstva Austro-Ugarske možete pročitati u novom, 22. Broju, broju časopisa „Šibenik“.    

Zanimljivo je da je Šibenik i nakon Prvog svjetskog rata bio zanimljiv stratezima i vojskovođama Kraljevine Jugoslavije upravo kao hidroavionska baza. Budući da je Šibenik tek 1922. Godine ušao u sastav Kraljevine Jugoslavije jer je do tada bio pod talijanskom okupacijom, hidroavionska postaja je obnovljena 1930. Godine, a njena ispostava u Vodicama bila je uređena 1931. Godine. Osim u Šibeniku pa gotovo sve do kraja Drugog svjetskog rata vojni hidroavioni su, osim u Šibeniku, bili stacionirani u Vodicama, Tisnom, Krapnju, Jadrtovcu te na Prukljanskom i – Visovačkom jezeru. U Šibeniku su bili hangari za smještaj hidroaviona i središnja uzletno – sletna staza, a zapovjedništvo je bilo smješteno u zgradi osnovne škole u Zablaću.

Građani Šibenika prvi su puta dobili priliku letjeti hidroavionom 1930. godine kada je u sklopu proslave Jadranske straže u Šibenik doletio jedan od tada najmodernijih hidroaviona. Bio je vezan uz rivu ispred današnjeg hotela „Jadran“. Šibenčani su ga mogli razgledati, a tko je želio i imao hrabrosti mogao je i poletjeti. Je li netko iskoristio tu, za tadašnje prilike, senzacionalnu šansu, ne znamo, ali bi bilo zanimljivo saznati.

 

Objavljeno u Nostalgija
Više u ovoj kategoriji:

ČASOPIS VOLIM ŠIBENIK

 

MOK.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda mok.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se!