Želite li znati nešto više o porijeklu svojih obitelji knjiga povjesničara Kristijana Jurana „Staro i novo stanovništvo Šibenika i njegovih predgrađa u drugoj polovici 17. i početkom 18. stoljeća“ , koja je danas predstavljena javnosti u povodu 10. obljetnice osnutka Državnog arhiva u Šibeniku pravo je štivo za vas. Za mnoge će podaci koji su u njoj sabrani biti pravo otkriće, a neki Šibenčani koji se smatraju korijenskim starosjediocima Šibenika mogli bi biti razočarani spoznajama koji proizlaze iz egzaktnih podataka o tome kada se je koja obitelj ili rod doselio u Šibenik.
Sadržaj te iznimno vrijedne knjige biti će više nego zanimljiv stanovnicima šibenskih predjela Varoš, Crnica, Mandalina i Dolac jer govori o njihovim precima i otkriva ima tko je sve doselio u Šibeniku krajem 17. i početkom 18. stoljeća kada je zbog izumiranja Šibenčana zbog kuge i ratova došlo do velikih demografskih promjena i migracija stanovništva. Tada je došlo do gotovo potpune demografske preobrazbe Šibenika, ali i naselja u njegovom okružju pa će mnogi današnji Šibenčani u ovoj knjizi pronaći vlastite obiteljske korijene, a posebno je zanimljiv podatak da mnogi današnji Šibenčani potječu od Morlaka, nomadske etničke skupina koja je živjela u jadranskom zaleđu, a nastala je stapanjem rimskih kolonista i autohtonih balkanskih naroda poput Ilira i Tračana. Morlaci, čije ime u hrvatskom jeziku označava crne Vlahe, ime su navodno dobili po odjeći od crnoga sukna, po kojoj su bili prepoznatljivi. Morlaci su bili nomadski stočari, a u Šibenik su doselili slijedom tragičnih povijesnih okolnosti kuge, rata, gladi, potpunog osiromašenja te demografske i gospodarske devastacije Šibenika koji se nakon strašne epidemije kuge 1649. godine mukotrpno oporavljao duže od pola stoljeća. Šibenik su Morlaci napučili na poziv gradskog vijeća koje imalo drugog načina da demografski obnovi grad koji je nakon što se epidemija stišala imao tek oko tisuću stanovnika, a do tada je bio najveći grad u Dalmaciji.
O demografskoj obnovi Šibenika nakon kuge i rata gradska je uprava vodila uredne popise stanovništva koje je pronašao povjesničar Kristijan Juran te ih, dopunjene novijim istraživanjima demografije Šibenika, objavio u knjizi od koje očekuje da će zainteresirati Šibenčane te dovesti do još dubljih i temeljitijih istraživanja koja su važna ne samo za Šibenik nego za cijelu jadransku Hrvatsku koja je bila zahvaćena istim migracijama i demografskim promjenama, ali o tome osim u Šibeniku, nema tako obimnih i sačuvanih izvornih dokumenata.
Zahvaljujući Juranovim istraživanjima dostupno je obilje autentičnih podataka o šibenskim prezimenima, obiteljima i rodovima, ali i njihovim zanimanjima i sudbinama. Juranova otkrića i podaci iz autentičnih popisa stanovništva i matičnih knjiga s kraja 17. i početka 18. stoljeća bez sumnje će zanimati sve šibenske Ljubiće, Vraniće, Miočeviće, Jelovčiće, Majstoroviće,, Stipaničeve, Vuletiće, Vidoviće, Martinoviće, Nikoliće, Šariće, Buliće, Zorčiće, Grubišiće, Bariće, Šupukle i Šupukoviće, Jakšiće, Matiće, Grgiće, Mandušiće, Raičeviće, Cvitanoviće, Mihaljević, Miljković... i mnoge druge Šibenčane.
Posebno su zanimljiva poglavlja o Vuku Mandušiću, starješinama šibenskih Morlaka te o šibenskim Židovima i Bugarima, kao i šibenskim plemićima, obrtnicima, težacima.
Kristijan Juran, autor knjige „Staro i novo stanovništvo Šibenika i njegovih predgrađa u drugoj polovici 17. i početkom 18. stoljeća“, porijeklom je s otoka Murtera, a povjesničar je postao nakon što je u mladosti počeo izučavati porijeklo vlastitog prezimena i povijest svog zavičaja, otoka Murtera.
