Zbog mjerenja bračnog statusa ravnateljici Uskoka Tamari Laptoš pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić uputila je upozorenje i preporuku ravnatelju HRT-a Goranu Radmanu te urednicama Dnevnika 3 HTV-a o nužnosti edukacije novinara i novinarki o ravnopravnosti spolova radi suzbijanja promocije stereotipa o ženama u programu javne televizije, prenosimo s tportala.
Komentar novinarke HRT-a Helene Krmpotić, koja je u prilogu o novoj ravnateljici Uskoka Tamari Laptoš emitiranom u Dnevniku 3 prije sedam dana ustvrdila: 'Ova rođena Čakovčanka nije udana i nema djece, dakle idealna je za posao koji zahtijeva cjelodnevni angažman' pokazuje koliko je u našem društvu još uvijek snažna podijeljenost rodnih uloga te koliko su spolni stereotipi snažni i kod žena i kod muškaraca, smatra pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
Pritom ističe: 'Da je umjesto Tamare Laptoš na mjesto ravnatelja Uskoka imenovan muškarac, nitko ne bi ni pomislio, a kamoli komentirao da će se moći u potpunosti posvetiti poslu zato što nije suprug i otac.'
'Štoviše, muškarcu koji je izabran na bilo koju funkciju njegovo obiteljsko stanje se ne smatra nikakvom preprekom jer se podrazumijeva da ima tko će se brinuti o obitelji, a što će mu omogućiti da se posveti poslu kolikogod je to potrebno', pojašnjava pravobraniteljica Ljubičić.
Upozorava kako se žene očito doživljava drugačije, a to drugačije znači da ih se prvenstveno vidi kao supruge i majke, one koje se uvijek na prvom mjestu brinu za obitelj, pa tek onda za posao. Treba naglasiti da, dodaje pravobraniteljica, iako postoje brojne u poslu uspješne žene koje imaju i obitelj i tako dokazuju da uspješno mogu obavljati posao, još uvijek je prevladavajući odnos prema ženama u društvu takav da se od njih očekuje da na prvo mjesto stavljaju obitelj, a ne posao.
Višnja Ljubičić smatra da spolni stereotipi i rodne uloge prilikom podjele poslova u kući i obitelji uvelike doprinose tome da društvo jako sporo radi na tome da osigura infrastrukturu javnih servisa zaposlenim ženama, kao što su vrtići, jaslice, pomoć u kućanstvu ili pomoć oko starijih članova obitelji. Istovremeno je, naglašava, patrijarhalna svijest takva da i nakon zakonske mogućnosti korištenja roditeljskih dopusta to još uvijek čini tek oko 3 posto muškaraca.
'Očito je teret brige za dom i obitelj i dalje na ženama', zaključuje pravobraniteljica.
Posebno zabrinjavaju prilozi na javnoj televiziji koji hrane takvu društveno rasprostranjenu diskriminaciju. 'Ono što je problematično u komentaru novinarke je upravo ta potvrda stereotipa kojom se indirektno sugerira da samo neudata žena bez djece može biti posvećena poslu. A to je i pogrešno i diskriminatorno temeljem spola i obiteljskog statusa', upozorava pravobraniteljica.
Iako je anketa provedena 2011. na HRT-u pokazala da čak 56,4 posto djelatnika smatra da im nije potrebna ili ne znaju da im je potrebna edukacija o ravnopravnosti spolova, pravobraniteljica je uputila upozorenje i preporuku ravnatelju HRT-a te urednicama Dnevnika 3 HTV-a da krenu sustavno obrazovati novinare i novinarke o spolnoj ravnopravnosti.
Primjer poput ovog s ravnateljicom Uskoka Tamarom Laptoš upravo pokazuje da je potrebna edukacija o rodnom aspektu programskih sadržaja, zaključuje Višnja Ljubičić.
Njezino mišljenje dijele i u Centru za ženske studije koji je također upozorio HRT i javnost na skandalozno mjerenje bračnog statusa ravnateljici Uskoka u programu javne televizije.
