Danas je spomendan Gospe od Zdravlja kada molimo po njenom zagovoru za ozdravljenje srčanih bolesnika, oboljelih od karcinoma, depresije, za ovisnike o drogi, alkoholu, kocki...
Gospa od Zdravlja častiti se u Šibenskoj biskupiji od 1828. godine kada je ovdje zazivana za spas i ozdravljenje od smrtonosne epidemije kolere koja je harala šibenskim krajem. Tada je ikona Gospe od Zdravlja prenesena iz kapele sv. Mihovila na tvrđavi sv Mihovila u katedralu sv. Jakova gdje se i danas nalazi.
Ikona Gospe od Zdravlja koja se čuvau ktedrali sv. Jakova - tempera na drvu 70 x 52 cm - po tumačenju povjesničarke dr. Zoraide Demori-Staničić, rad je Nikole i Andrije Ritzos, kretskih slikara iz druge pol. 15. stoljeća i predstavlja tip Gospe Tješiteljice, kombinacija kretske i venecijanske škole.
Naslov Gospa od Zdravlja nastao je u 17. stoljeću kada je na području Mletačke Republike harala kuga. Članovi mletačkoga Senata 21. studenoga 1631. zavjetovali su se Blaženoj Djevici Mariji da će joj, ako njenim zagovorom prestane kuga, podići crkvu. Kuga je prestala, a zavjet je ispunjen i 1687. godine izgrađena je crkva Gospe od Zdravlja (tal. Santa Madonna della salute). Pobožnost prema Gospi od Zdravlja iz Venecije proširila se i u druge krajeve pod vlašću Mletačke Republike pa tako i na Dalmaciju.
