Dvije vrlo problematične izjave koje su zabrinule pa i ogorčile šibensku javnost koja drži do očuvanja baštine i identiteta Šibenika izrekao je jučer, pred novinarima, šibenski gradonačelnik Željko Burić prilikom obilaska zgrade bivšeg hotela Krka koju je preuzeo Poljak Pawela Piotra Brye.
Bez ikakvih ograda, iako je riječ o zgradi koja je kao kulturno dobro pod zaštitom konzervatora, kazao je kako tu zgradu treba srušiti i izgraditi novu, kao što je to bio slučaj sa susjednim hotelom Bellevue. Rekao i ostao živ! Gradonačelnik očito miješa kruške i jabuke jer zgrada hotela Krka je zaštićena, a bivša zgrada "Revije", na mjestu koje je izgrađen novi hotel Bellevue, to nije bila i to je ogromne razlika.
Gradonačelnik se tom izjavom stavlja i iznad struke pa, kako je prenio Šibenik In kaže: "Čeka nas, neću reći, bitka s Ministarstvom kulture i konzervatorima. Iskazujem podršku investitoru i apeliram na suradnju s onima koji u ovom trenutku postaju bitni, da shvate da postoje određena pravila te da razumno dođemo do datuma kada ćemo se opet sastati, ali da to bude početak radova. Svaki ozbiljan stav potpuno je jasan – ovo se ne može adaptirati, ovo treba rušiti i ukloniti, kao što je bio slučaj i kod susjednog objekta, danas hotela Bellevue, gdje se nakon niza muka ipak došlo do toga da se krene ispočetka. Hoću vjerovati da će se u skoroj budućnosti to dogoditi i na ovoj lokaciji".
To nagovještava da će da na konzervatore biti, po svemu sudeći, izvršen pritisak. Možda kao što je tu učinjeno u slučaju zgrade zvane "Peškarija" u kojem je struka kapitulirala.
Takvim stavom gradonačelnik olakšava posao investitorima kojima je, naravno, lakše i jeftinije srušiti derutnu zgradu i izgraditi novu umjesto ju renovirati, umjesto da prvenstveno štiti šibenski identitet i baštinu.
Čuju se u javnosti, istina i potpora ovim gradonačelnikovim riječima u smislu - pa neka se sruši što će nam ta stara zgrada, derutna i puna štakora. Ne želim nikoga vrijeđati, ali očito da onima koji tako razmišljaju nedostaje bitan dio mozaika i svijest o tome da to nije obična derutna zgrada nego kulturno dobro koje je zaštićeno, zgrada koja je dio stogodišnjeg identiteta Šibenika.
Nakon Drugog svjetskog rata, sve do izgradnje hotela Jadran, Krka je bila jedini gradski hotel. Imao je iznimno veliku ulogu u novijoj povijesti Šibenika. Za njega su vezani počeci turizma, urbanog života, bio je središtem društvenih događanja i pa i kulturna scena: tu su nastupali pjesnici, operni pjevači, baletni ansambli, prvi šibenski jazz i rock sastavi, zborovi.
Hotel Krka najčešći je motiv na razglednicama Šibenika tijekom više od 100 godina.
Zgradu hotela „Krka“ izgradio je 1876. godine jedan austrijski poduzetnik. Zgradu je htio kupiti brodarska kompanija Loyd za svoje potrebe, ali ju je kupila obitelj Pellegrini koja je od ranije imala neko svratište u Šibeniku. U toj je zgradi Albergo Al Pellegrini 1891. godine otvorio hotel. Od Alborga Pellegrinija hotel je otkupio 1898. godine Frane Crljenko i u njoj otvorio hotel „Krka“. Kasnije je vlasnik hotela postao Mate Živković koji ga je preimenovao u Grand hotel Velebit. a 1913. godine ponovno ga preuzima Frane Crljenko i preimenuje u Grand Hotel Krka. Šibenski trgovac Marko Jakovljević, kupio je hotel „Krka“ 1926. godine. Hotel se tada hvalio s 34 sobe i 60 kreveta, salom za bankete, primanja i svečanosti, velikim plesnim salonom, centralnim grijanjem kupatilima na svakom katu, telefonom, radiom, električnom rasvjetom, uzornom kuhinjom, domaćim šibenskim vinima i šibenskom maraštinom, motornim čamcem za izlete na Skradinski buk i kupalište Jadriju, automobilom koji su gosti mogli unajmiti te izvrsnom poslugom.
Konzervatori za sada šute o ovoj nakani šibenskog gradonačelnika. Uputili smo pitanja Ministarstvu kulture i čekamo odgovore.
Druga gradonačelnikova izjava kako je hotel Krka desetljećima bio sinonim propadanja Šibenika isto tako " ne drži vodu". Bilo je puno više istinskih sinonima i dokaza za propadanje Šibenika, a hotel Krka je u glavama Šibenčana ipak vezan za neka bolja vremena kada je Šibenik i po svojim zabavnim i kulturnim sadržajima bio grad, urbana sredina.
Pustili smo nekim nadobudnim Šibenčanima da u gradske tvrđave unose neke sadržaje koje takvim povijesnim utvrdama nisu primjerene - Barone i sveti Ivan - čime ih se devastira. Srušeno je kino Tesla uz potporu i odobravanje gradskih vlasti. Devastiran je prostor Peškarije. Sada ćemo srušiti zgradu hotela Krka, nakon toga vjerojatno i zgradu stare pošte jer će nekom investitoru to tako odgovarati i gdje je kraj? Hoćemo li morati strepiti za šibensku katedralu? Uostalom zar se uz nju prije nekoliko godina nisu pojavili neki čudni dimnjaci?
