poljana - Šibenik News - Šibenik, obala, Hrvatska

Studija &bdquo;Mapiranje resursa i održivo upravljanje sektorom marikulture u &Scaron;ibensko-kninskoj županiji&ldquo;, koja je danas predstavljena u &Scaron;ibeniku dolazi u pravom trenutku jer unatoč velikim potencijalima marikultura je na &scaron;ibenskom području i dalje slabo razvijena pa uzgoj bijele ribe čini svega 3 posto ukupnog uzgoja u Hrvatskoj, a uzgoj dagnji, koje su nadaleko poznate po svojoj kvaliteti sudjeluje sa svega 7 posto ukupnoj proizvodnji svih hrvatskih obalnih županija. Jo&scaron; je poraznije da je godi&scaron;nja proizvodnja dagnji sa 70 tona pala na 56 tona 2015. godine. Ta studija predstavlja temelj za održivi razvoj marikulture i to ne samo vrsta koje se sada uzgajaju poput orada, brancina dagnji i kamenica nego i romba pa i alga, trpova,ježinaca. Studija je izrađena u sklopu projekta Code Aquaculture "Suradnja za marikulturu" koji provodu Županijska razvojna agencija u suradnji s CroNoMarom iz &Scaron;ibenika te Institutom Nofima AS iz Norve&scaron;ke. Razvojna agencija se u 2016. godini javila na natječaj koji su raspisali programa Europskog gospodarskog prostora i Norve&scaron;ki fond i dobila novac za projekt koji je nazvan Code Aquaculture (Suradnja za razvoj u marikulturi), a predstavlja temelj za održivo upravljanje marikulturnim resursima na cijelom području &Scaron;ibensko - kninske županije. Na dana&scaron;njem predstavljanju studije bio je su tako i Bjorn Steinar Seather iz norve&scaron;kog NOFIMA koji sudjeluje u suradnji na projektima primjenjivih istraživanja u marikulturi a o trendovima u akvakulturi u Hrvatskoj govorila je Vlasta Franičević, voditeljica Službe za akvakulturu u Upravi za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede. Predstavljajući uvodno taj projekt i Studiji Mira Lepur, ravnateljica Razvojne agencije &Scaron;ibensko &ndash; kninske županije kazala je da je marikultura uključena u sve županijske strate&scaron;ke planove , ali taj je projekt izabran i zbog perspektivnosti te gospodarske grane u Europi i cijelom svijetu koja raste sa stopom od 6 do 9 posto, a komercijalno je zanimljiva i zbog sve veće okrenutosti potro&scaron;ača zdravoj hrani. projekt predviđa i postavljanje mrijestili&scaron;ta na području &Scaron;ibensko &ndash; kninske županije te konačnu izgradnju Purifikacijskog centra u uvali svetog Petra za koji je zatražena građevinska dozvola. &Scaron;ibensko &ndash; kninski župan Goran Pauk podsjetio je da je Institut Ruđer Bo&scaron;ković jo&scaron; 2000. godine za potrebe Županije izradio Studiju razvoja akvakulture i za to odredio 15 lokacija no okolnosti su se u proteklih 17 godina ipak promijenile. Izrađena je i Studija utjecaja na okoli&scaron; za uzgajali&scaron;ta &scaron;koljaka u u&scaron;ću rijeke Krke. &bdquo;Ova nova studija je prava stručna podloga za upravljačke procese na pomorskom dobru koji su vrlo osjetljivi i uvijek se mora razmi&scaron;ljati o održivom razvoju.&ldquo;, istaknuo je župan pauk. Iznio je podatke o tomu da je Prostornim planom Županje utvrđeno ukupno 2 54 000 četvornih metara prostora za uzgajali&scaron;ta ribe i gotovo jednako toliko za uzgajali&scaron;ta &scaron;koljaka, a godi&scaron;nje se proizvede 600 tona ribe i 3 000 tona &scaron;koljaka. Studiju je izradila tvrtka Zelena infrastruktura d.o.o. Tomi Haramina voditelj izrade te studije je, uz ostalo, kazao kako u &Scaron;ibensko &ndash; kninskoj županiji postoje golemi neiskori&scaron;teni resursi za marikulturu,a osim već prisutnih vrsta bijele ribe koje se uzgajaju istražene su i mogućnosti uzgoja lista, a pogotovu romba i pastrva, potom uzgoja Jakopskih kapica, ali i alga koje su tražene sirovina u mnogih industrijama. Studija obrađuje i mogućnosti razvoja integrirane multitrofičke akvakulture u kojoj se, u zatvorenom ekosustavu,mogu uzgajati spužve,trpovi, ježinci i alge. Zaj sustav pretpostavlja uzgoj organizama na različitim trofičkim razinama u istome uzgojnom području. Predviđen je i razvoj mrijestili&scaron;ta i to u prostorima na kopnu te izgradnja Purifikacijskog centra. Utvrđeno je 8 novih zona uzgoja ribe i proizvodnja od 18 000 tona godi&scaron;nje te nove zone za &scaron;koljka&scaron;e. Vlasta Franičević je govorila o stanju akvakulture u Hrvatskoj, a pohvalila je &Scaron;ibensko &ndash; kninsku županiju da je stvorila sve potrebne uvjete i pravi okvir za razvoj marikulture. &bdquo;Napravili ste zaista veliki i dobar posao jer nije dovoljno samo neku djelatnost proglasiti strate&scaron;kom. U &Scaron;ibensko &ndash; kninskoj županiji za sada je iskori&scaron;teno ne&scaron;to manje od 50 posto lokacija za uzgoj ribe te samo 2,2 posto lokacija za uzgoj &scaron;koljaka&ldquo;, istaknula je. Danas su održana i četiri panela nas kojima se govorilo o održivoj marikulturu i tehnologiji, njezinoj važnosti za turizam, ali i o konkretnim poslovnim iskustvima u sektoru marikulture &Scaron;ibensko područje prepoznatljivo je kvalitetnim &scaron;koljkama koje rastu na u&scaron;ća rijeke Krke. Prve pisane podatke o tome dao je davno i &scaron;ibenski humanista Juraj &Scaron;ižgorić 1487. godine u svom djelu "O smje&scaron;taju Ilirije i grada &Scaron;ibenika" u kojem spominje &scaron;koljke iz &scaron;ibenskog kanala čuvene po njihovom osebujnom okusu i obilju na tamo&scaron;njim prirodnim rastili&scaron;tima. Osim &Scaron;ižgorića spominje ih i hvali i talijanski zoolog C. Marchesetti u svom djelu &bdquo;Studija o ribolovu i izlovu na istočnoj obali Jadrana&ldquo; iz 1882. godine.

U Šibeniku predstavljen "najtočkastiji Guinessov rekord na svijet" u čast pasa dalmatinera

Danas se u Šibeniku postavlja Guinnessov svjetski rekord u postavljanju najveće svjetske izložbe likovnih radova posvećenih dalmatinskom psu

FOTO:Šibenska Poljana bliješti nakon redovitog dubinskog pranja koje je provela tvrtka Goodman Tech

DAN DRŽAVNOSTI / Grad Šibenik povodom Dana državnosti Republike Hrvatske daruje koncert klape „Intrade“ na Poljani

SPOMENAR / Na današnji dan 3. svibnja 1991. godine Damir Jakeljić, Damir Ferara i Arsen Krapljanov podigli su hrvatsku zastava na Domu JNA u središtu Šibeniku

Lampioni s dobrim željama vinut će se 1.1. 2026. u nebo nad Šibenikom, ovog puta za "Kamenčiće"

Ako imate primjedbe na javne gradske linije i prijedloge za poboljšanje dođite danas na šibensku Poljanu

Snažne izvedbe obilježile pretposljednji dan Šibenik Dance Festivala, večeras zatvaranje

Šibenska Poljana uvrštena u remek-djela svjetske suvremene krajobrazne arhitekture

žELJKO BURIĆ NA PREDSTAVLJANJU: Napravili smo posao koji je promijenio vizure, ali i sadržaj ovoga grada i samo želimo završiti započeto

Časopis - Volim Šibenik

Video

ZEMLJA DIDE MOG:Krenuli od nule na spaljenoj djedovini, a danas proizvode vrhunske sireve - upoznajte Nedu Popović iz Kadine Glavice

Sponzorirani članci

Šibenik spreman za dolazak električnih autobusa: izgrađeno 12 punionica na kolodvoru

OD NAJVIŠEG DO NAJPOZNATIJEG: Pet lokacija koje otkrivaju različitost slapova rijeke Krke

ZAVRŠNICA TROKUT AKADEMIJE: Sutra susret ideja, iskustava i ljudi koji žele aktivno sudjelovati u stvaranju poduzetničke budućnosti lokalne zajednice

Trokut Šibenik i Njemačko-hrvatski forum organiziraju live stream prezentaciju ‘Kako poslovati u Njemačkoj!’

Gornji tok Krke iz prve ruke - Otkrijte hostel Titius u edukativnom kampusu NP Krka u Puljanima

Najčitanije

ZEMLJA DIDE MOG:Krenuli od nule na spaljenoj djedovini, a danas proizvode vrhunske sireve - upoznajte Nedu Popović iz Kadine Glavice

Josip Teskera, kninski taekwondo borac, reprezentativac Hrvatske osvojio je srebro na Mediteranskim igrama.

Brigadir Damir Barišić, rodom iz malog mjesta Rupa, izgradio je impresivnu karijeru kao vojni pilot, jedan od osnivača i dugogodišnji vođa akrobatske grupe Krila Oluje

SPOMENAR / 200 godina na zvoniku crkve Gospe van grada: -Ne ide uvijek točno? On je ka čovik. I njega stisne fjaka, dođe mu dišpet, a nije mu milo ni da djevojke idu kući u zdravumariju.

Šibenske stolnotenisačice Vilma Despot i Katja Mandić pozvane su u reprezentaciju Hrvatske za nastup na WTT Youth Contender svjetske stolnoteniske organizacije

Kolumne

Sridom u sridu

Grintanja šibenske neviste