Srijeda, 09 Listopad 2019 10:16

Bivši branitelji, ronioci 4. gardijske brigade pridonose očuvanju podmorja

Napisala: 
Bivši branitelji, ronioci 4. gardijske brigade pridonose očuvanju podmorja

Članovi Ronilačkog kluba 4. gardijske brigade, među kojima i Šibenčanka dr.sc. Ljiljana Zmijanović pridružili su se roniocima Udruge veterana Hrvatske ratne mornarice, roniocima HRM-e, roniocima iz ronilačkog kluba Nautilus iz Splita, u ekološkoj akciji čišćenja podmorja; a sve uz potporu Hrvatske ratne mornarice. Ekološka akcija se provodila istovremeno u uvalama Borova, Kremena, Jurjeva luka, Skrivena luka i luka Ubli. Ronioci su sudjelovali i u biološkom uzorkovanju za znanstveno istraživačke svrhe.

U trodnevnoj akciji sudjelovalo je oko 50 ronioca, skipera i volontera, a prikupljena je značajna količina otpada. Izronjena količina plastičnog otpada suočava nas s naravi ljuske destruktivnosti, posljedicama nekontroliranog razvoja i korištenja tehnologija, kao i razlika u svijesti. Diversifikacija izvora i razloga onečišćenja, osobito s fokusom na fenomen zagađivanja plastikom čini ovaj problem većim i kompleksnijim, među ostalim i zbog toga jer nema jednoznačnog odgovora, niti rješenja.

 

 

"Izbor nas okupljenih u Ronilačkom klubu veterana 4. gardijske brigade bio je jasan kada je napadnuta Domovina; i za slobodu svoje zemlje i naroda, borili smo se kao slobodni ljudi. I danas, naš izbor je nastavak doprinosa za našu domovinu, sada kroz aktivnosti kojima se aktualiziraju teme zaštite prirode, pa tako i mora i podmorja. Povezanost ljudi u slobodi odluke da u ovom rajskom mjestu lijepe naše ostave svoj otisak budi nadu u očuvana morska staništa", kaže dr.sc. Ljiljana Zmijanović.


Lastovski arhipelag uzdignut s plitkog hrpta koji se proteže od Pelješca do Monte Gargana – Palagruškim pragom istinska je rajska oaza Mediterana, nastajala duboko na oceanskom dnu prije oko 150 milijuna godina. Na dnu su se milijunima godina taložili skeleti i kućice morskih organizama dok otoci nisu 'izronili' iz mora. S obje strane toga plavetnog praga dubine su veće – posebice na jugu gdje se dno spusta na 1350 metara. Ukupno 44 otoka, otočića i hridi čini najmlađe proglašeni Park prirode Lastovsko otočje.

 

"U mapi našega sjećanja trajno je ostalo zabilježeno mjesto koje je prema legendi grčki bog Zeus smatrao jednim od najljepših svjetskih otoka. Svjesni da se radi o globalnom problemu, često se susrećemo s defetizmom proizašlim iz mikro-perspektive koji se manifestira kroz propitkivanje što tu pojedinac može napraviti, no, pa i najmanjim promjenama u stilu života upravo svaki pojedinac, svatko od nas, može napraviti puno, postići i pokazati razliku"; kažu članovi Ronilačkog kluba 4. gardijske brigade.
 

Objavljeno u Županija info
Više u ovoj kategoriji:

ČASOPIS VOLIM ŠIBENIK

 

MOK.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda mok.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se!