Datum objave: 26. Travanj 2019

Predstavljamo pješačke staze u NP Krka: Marasovina - staza koja vodi do plodnih polja i oranica

Diana Ferić
Diana Ferić

Od ušća, tamo gdje Krka prvi put poljubi more, pa do plodnih polja uzvodno od Brljanskog jezera stigli smo do posljednjeg kilometra poučno-pješačkih staza u Nacionalnom parku „Krka“. Tuda put vodi prominskom stranom rijeke, duž dugih suhozida, do starih vodenica, stupa i pojilišta nizvodno od Bilušića buka. Šumarci graba, hrasta, klena i jasena obalu čine još ljepšom, kažu u JU NP Krka predstavljajući još jednu stazu - Marasovinu.

Čovjek je Bilušića buk sputavao miniranjem čak četiri puta (1834., 1895., 1953. i 1954.), kako bi Knin i Kninsko polje zaštitio od plavljenja i malarije. Tim je zahvatima snižena razina vode uzvodnog toka, pa je presušilo Bobodolsko jezero, smješteno nekoliko kilometara nizvodno od Knina, na ulazu u kanjon Krke, pretvorivši se u polje: njegovo dno sada su plodne oranice i livade. Ipak, slap Bilušić ostao je dovoljno snažan i silovit da se njegova huka čuje puno prije negoli ga se ugleda.

Od Bilušića buka Krka kilometar i pol do Čavlinova brzaca teče mirno i mirno opet nastavlja sve do svog izvora podno Topoljskog buka. Čavlinov brzac jedini je pravi brzac na rijeci Krki. Do njega od zaseoka Marasovine vodi zapušteni poljski put, dug šesto metara. Čavlinov brzac i Bilušića buk samuju u gotovo dvanaest kilometara dugom gornjem dijelu kanjona rijeke Krke. Na njegovoj desnoj strani usječena je željeznička pruga Knin – Zadar. Nekada su tim putovima trčala djeca iz okolnih bukovičkih i prominskih sela da bi se kupala u rijeci. Danas je manje živosti, ali više mira. Jer koliko je bila žustra u kanjonu, Krka se ovdje smirila, okupavši kamenjar svježinom i zelenilom.

U poljima uzvodno od Brljanskog jezera lokalno stanovništvo uzgaja krumpir, kupus, vinovu lozu i djetelinu. Rijeka tu na prirodan način, plodnim nanosima, gnoji zemlju. U malim zaseocima Promine i Bukovice zasigurno ćete pronaći šarmantno mjesto na kojem ćete otpočinuti nakon šetnje i nešto fino i domaće prezalogajiti. Ovdje se sudaraju kontinentalna i mediteranska klima. Taj dodir dvaju svjetova rađa bezbrojne cvjetove, trave najdivnijih mirisa i aroma. Majčina dušica, lazarika, mažuran i vrisak kuhaju se, prema starom receptu, s domaćom lozom, kojoj se dodaje i med. Rakije i likeri od biljaka s ovoga područja djeluju blagotvorno na zdravlje i ljepotu, ali i na raspoloženje. Zato nazdravimo na kraju ovog puta poučno-pješačkim stazama Nacionalnog parka „Krka“!  

Iz kategorije: Zavičajni putopis