Petak, 21 Prosinac 2018 20:30

Prvi put objavljeni znanstveni dokazi o dvjema kulama na ulazu u kanal svetog Ante

Napisala: 
Prvi put objavljeni  znanstveni dokazi o dvjema kulama na ulazu u kanal svetog Ante

Prvi put do sada priča o dvjema kulama na ulazu u šibenski kanal obrađena je u jednom znanstvenom časopisu. Uradili su to šibenski konzervatori dr. sc Ivo Glavaš i Ivom Šprljanom. „Danas mi je, u koautorstvu s kolegom Ivom Šprljanom, iz tiska izašao rad o kulama na ulazu u šibenski Kanal sv. Ante. To je prvi put da se u nekom znanstvenom časopisu u Hrvatskoj o njima piše. Konačno su uvrštene u grandiozni katalog šibenskih fortifikacija gdje im je i mjesto. Te su kule konačno uvrštene u grandiozni katalog šibenskih fortifikacija gdje im je i mjesto“, kaže dr.sc. Ivo Glavaš.

 

Bila je poznata priča o dvjema kulama na ulazu u kanal svetog Ante sa šibenske strane među kojima se razapinjalo lanac kako bi zaštitio luku od upada neprijateljskih galija, ali je tijekom svog istraživanja za znanstveni rad o dvjema kulama na ulazu u kanal, na rtovima Južni i Burni Turanj, šibenski konzervator Ivo Glavaš pronašao je u svjetskoj literaturi mogućnost kako je funkcionirao lanac među kulama.

 

Velika i Mala kula na početku šibenskog Kanala sv. Ante, na današnjim rtovima Burnji i Južni turan, dio su srednjovjekovnog fortifikacijskog sustava grada zajedno s kaštelom sv. Mihovila i gradskim bedemima, čemu do sada u znanstvenoj literaturi nije posvećena dovoljna pažnja. Kule su ostale dijelom fortifikacijskog sustava Šibenika i početkom ranog novog vijeka sve do izgradnje tvrđave sv. Nikole, odnosno definitivnog rušenja kula početkom Ciparskog rata 1570. godine. Iako su građene na priličnoj udaljenosti od gotovo jednog kilometra od gradskih bedema, do izgradnje tvrđave sv. Nikole predstavljale su prvi obrambeni pojas Šibenika s morske strane. Između kula na udaljenosti od oko 140 metara nalazio se lanac koji se najvjerojatnije sastojao od povezanih drvenih trupaca što su lancu omogućavali da pluta.

 

Teško je sa sigurnošću kazati kad su mletačke vlasti dale porušiti kule, ali se čini da je ba- rem jedna srušena tijekom tzv. Trećeg mletačko-osmanskog rata (1537. – 1540.) kad je mletačkim posjedima u Dalmaciji prijetila velika opasnost od snažne osmanske flote. Kule su definitivno prestale biti dio fortifikacijskog sustava grada početkom Ciparskog rata 1570. godine.
 

Objavljeno u Volim Šibenik
Više u ovoj kategoriji:

ČASOPIS VOLIM ŠIBENIK

 

MOK.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda mok.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se!