Datum objave: 14. Studeni 2017

Povelja RH šibenskoj Općoj bolnici priznanje je svim njezinim liječnicima u proteklih 200 godina

Diana Ferić
Diana Ferić

Šibenska opća bolnica danas će dobiti Povelju Republike Hrvatske u povodu 200 godina svog rada postojanja.

Tim povodom treba podsjetiti da je od kraja 19. stoljeća, a ponajviše nakon Drugog svjetskog rata, dakle u proteklih 70 godina, Šibenik imao plejadu uglednih liječnika koji su postali poznati i priznati zahvaljujući svom stručnom, znanstvenom, dobrotvornom, umjetničkom, društvenom pa i političkom radu i postignućima. Mnogi od njih postali su ne samo cijenjeni članovi lokalne zajednice, nego i njeni stupovi. Zasluge i doprinosi pojedinih tako su trajni i vrijedni da su dobili svoje ulice, a mnogi su svojim radom i osobnošću ostali prepoznatljivi simboli Šibenika, šibenske kulture i identifikacijski markeri zavičajne zajednice poput doktora Pasinija, Trlaje, Lučeva, Čizmića, Smolčića, Simovića, Stipaničeva, Karminskog, Odaka, Sassa... Njih se spominje i o njima se u Šibeniku priča kao da još uvijek ordiniraju, kao da su još uvijek tu, zato što su Šibenčani u njima prepoznali i sačuvali one ljudske, moralne i stručne vrijednosti koje uvažavaju i časte časnom titulom: LIKAR.

 

Od liječnika Marka do dr. Krešimira

O svima njima, počevši od liječnika Marka koji je 1419. godine dao načiniti reljef na crkvi sv. Barbare, na kojem ga vidimo kako kleči pred Blaženom Djevicom Marijom i govori: -Ja, Marko, liječnik iz Šibenika, dao sam 1419. načiniti ovo djelo na uspomenu i za odrješenje svojih grijeha. – pa do aktualnog predsjednika šibenske podružnice HLZ-a dr. Krešimira Stipaničeva, govori monografija „Priča o nama“ koju je lani napisala i uredila šibenska liječnica, anesteziloginja Danči Mihovilčević u kojoj je obrađen najznačajniji dio povijesti šibenske bolnice kroz priču o Zboru liječnika.
Iako je sadržajno koncipirana tako da bude slika sedamdesetogodišnje rada podružnice HLZ-a, od 1946. do 2016. godine ova monografija pruža uvid u gotovo cjelokupnu povijest šibenskog liječništva koje u suvremenoj hrvatskoj pa i europskoj medicini svoje mjesto ima od 1883. godine kada je otvorena Pokrajinska bolnica izgrađena zahvaljujući zalaganju i vizionarstvu preporoditelja Šibenika Ante viteza Šupuka, a krajem 19. i početkom 20. stoljeća postala najmodernijom i najbolje opremljenom bolnicom, te respektabilnom znanstvenom ustanovom zahvaljujući dr. Nikoli Laliću i dr. Boži Peričiću.


U to vrijeme u šibenskoj bolnici djelovali su nadaleko poznati liječnici Karlo Vipauc, Jerko Machiedo, Frano Dulibić, Božo i Branko Kurajica, Josip Glaser, Josip Pasini, Ivan Hugo Botteri, Mihovil Dekaris, Filip Dražančić, a nakon njih, poslije Prvog svjetskog rata i tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća Vjekoslav Rizmondo, Josip Lalić, Ivo Kandijaš i Boško Malešević. O tomu koliko su neki od njih poput Vipauca, Peričića i Machiedia zadužili Šibenik najbolje govori to što su im Šibenčani odali priznanje dajući njihova imena ulicama svog voljenog grada.

 

Opsežna građa o povijesti šibenskog zdravstva

Šibenik je i u novijoj povijesti imao, a i sada ima vrsne liječnike koji svoje sposobnosti, znanje i dar iskazuju i izvan bolnica i ambulanta pa čak i izvan svoje struke. Mnogi od njih bili su aktivni djelatnici i dužnosnici Crvenog križa, Lige za borbu protiv raka, mnogih i kulturnih i sportskih društava te socijalnih i dobrotvornih institucija, a nemali broj se iskazao i u umjetnosti posebno slikarstvu i književnosti.
Sve to, pa i puno više od nabrojanog, sažeto je u monografiji koju je krajem 2016. godine izdala šibenska podružnica HLZ-a koju je napisala i uredila dr. Danći Mihovilčević, po struci anesteziolog koja volonterski pomaže oboljelima od karcinoma, vodi Ligu za borbu protiv raka u Šibeniku i, do nedavno, podružnicu Hrvatskog liječničkog zbora, a u slobodno vrijeme od latica cvijeća izrađuje slike i ukrasne predmete.
-Kao predsjednica naše podružnice Hrvatskog liječničkog zbora od 2010. do 2015. godine morala sam da bih mogla pisati izvještaje i planirati njen rad, tražiti podatke u arhivu naše podružnice pa sam se kroz to zainteresirala za njenu povijest i sve što su njezine članice i članovi radili. Budući da je Hrvatski liječnički zbor 2014. godine slavio 140. obljetnicu svog postojanja mi smo, tim povodom, postavili izložbu o našoj podružnici. To je bio početak. Prikupila sam puno dokumenata i više od tisuću fotografija, a Zdenka Bilušić, voditeljica Centra za vizualnu umjetnost šibenske gradske knjižnice, koja mi je pomogla u postavljanju izložbe slika šibenskih liječnika slikara, predložila mi je da od materijala koje sam prikupila napravim monografiju što sam, evo, i učinila. Puno mi je pomoglo to što naša podružnica ima brižno vođenu dokumentaciju, a posebnu zahvalu dugujem dr. Vladimiru Lučevu i pokojnom dr. Stjepanu Sirovici koji su stvorili i sačuvali opsežnu građu o povijesti šibenskog zdravstva, - kaže dr. Mihovilčević.

 

Dati više

Monografija ne priča o svim šibenskim liječnicima nego samo o članovima HLZ-a, dakle liječnicima i stomatolozima koji su kroz tu udrugu željeli dodatno pridonijeti unaprjeđenju zdravlja ljudi, stručnog i znanstvenog rada, rješavanja svojih staleških interesa i dobrobiti zajednice.
Nisu, međutim, zaboravljeni liječnici koji su početkom prošlog stoljeća djelovali kroz Liječničko društvo za sjevernu Dalmaciju koje je bilo osnovano 1935. godine na inicijativu dr. Filipa Dražančića, dr. Srećka Poturice i dr. Krešimira Trlaje kojima su se pridružili dr. Josip Pasini, dr. Josip Lalić i dr. Anselmo Marcelić. Monografija ipak primarno prikazuje rad podružnice HLZ-a od 1946. do 2016. godine. Spominju se svi događaji u podružnici i oko nje, izdavačka djelatnost, nagrade i priznanja koja su dobili, ali i različita druženja članova podružnice na izletima i liječničkim plesovima koji su prije Domovinskog rata bili prestižni društveni događaji. Pozornost privlače i zanimljivosti među kojima je posebno simpatična ona koja govori o tome kako je dr. Vladimir Lučev 1998. godine uočio da stažisti nemaju novca za dolazak na ples HZL-a pa je kolegama čije je portrete sam naslikao, ponudio da ih otkupe, a prihod je donirao stažistima.
-Htjela sam prikazati što je sve naš liječnički zbor do sada radio i čime su se sve njegovi članovi bavili i kao liječnici i u svoje slobodno vrijeme te koliko su, svatko na svoj način, pridonosili sredini u kojoj su živjeli i radili. Želja mi je da ova monografija potakne mlađe kolege da se aktivno uključe u rad HLZ-a i da ih ona potakne na aktivno djelovanje - zaključuje autorica „Priče o nama“, dr. Danći Mihovilčević.


 

Šibenski liječnici u sportu i sportskim društvima

Mnogi članovi podružnice HLZ-a bili su uključeni u sportski život Šibenika, većim djelom kao klupski liječnici, ali i kao funkcionari u sportskim klubovima. Dr. Ante Županović je dugogodišnji član Hrvatskog olimpijskog odbora kao liječnik nogometne reprezentacije Hrvatske. Njegovim stopama je krenuo dr. Nino Brajković, liječnik juniorske nogometne reprezentacije Hrvatske. Dr. Šime Berović je liječnik muškog RK „Šibenik“, dr. Antun Carić bio je član Uprave i klupski liječnik VK „Krka“, dr. Josip Balić je liječnik NK „Šibenik“, što su bili i dr. Ante Montana i dr. Vlatko Marković. Dr. Marko Konjevoda je bio dugogodišnji član Uprave NK „Šibenik“, dr. Daniel Reljić je bio liječnik ŽKK „Revija“, dr. Ante Romac i dr. Boris Grgurević bili su uspješni šahisti, dr. Miro Županović je bio predsjednik VK „Šibenik“ i predsjednik SOFK-e, a dr. Edi Baica je igrao vaterpolo i bio je osnivač veteranskog vaterpolskog kluba. Dr. Marin Paić je predsjednik JK „Val“. Dr. Neven Glavadanović bio je klupski liječnik VK „Krka“, a dr. Slaven Kinkela je aktivan član Ribolovnog društva „Arbun“.
Sportskim jedriličarstvom bavili su se dr. D. Reljić, dr. Vinko Alfier, dr. Marin Paić, dr. Ž. Bujas, dr. N. Brajković, a dr. Ante Samodol i dr. Željko Dubovečak tenisom. Aktivni sportaš bio je dr. Stoini...
Liječnici su i u prošlosti bavili sportom. Tako je dr. Josip Pasini bio član Nadzornog odbora JK „Val“, član Savjetodavnog odbora GŠK „Osvit“, a k tome i dopredsjednik Aerokluba „Naša Krila“ Šibenik, dr. Krešimir Trlaja je bio član uprave PŠK „Krka“, a dr. Vjeko Rismondo dopredsjednik tog kluba i član Upravnog odbora Aerokluba. Dužnosnik u tim klubovima bio je i dr. Srećko Poturica dok je dr. Dragomir Montana bio dobrotvor, donator i dužnosnik VK „ Krka“. Dr. Martin Čičin Šain bio je predsjednik RŠD-a „Šibenik“ od 1933. do 1940. godine i postao njegovim počasnim članom. Dr. Antun Dreščik je bio klupski liječnik NK „Osvit“ 1941. godine, a u tom je klubu bio i dr. Mihovil Dekaris. Dr Ivo Slade je bio odbornik i predsjednik Fonda za unaprjeđenje fizičke kulture.


Šibenski liječnici i umjetnost

Liječnici u Šibeniku su u bližoj i u daljoj prošlosti bili okrenuti i umjetničkom radu. Dr. Veljko Cukrov napisao je dvije knjige s elementima beletristike, a dr. Božo Peričić je prevodio Shakespearea. Dr. Stjepan Sirovica pisao je knjige o povijesti šibenskog zdravstva, a dr. Rafael Dolinšek je skupljao starine i slike i imao arheološku zbirku s 350 vrijednih arheoloških eksponata. Znameniti dr. Miho Jerinić pisao je pjesme, putopise i žestoke polemike i bavio se novinarstvom, a utemeljio je i Hrvatsko planinarsko društvo „Kamenar“. Dr. Vjekoslav Smolčić je bio predsjednik Kazališnog vijeća i član Savjeta za urbanizam. Dr. Neven Čosić je bio aktivan u Kazalištu, „Kolu“ te u sportu. Dr. Đuro Karminski je bio član orkestra Šibenskog kazališta i svirao violinu. Svestran i aktivan bio je i dr. Milan Žepić koji je postao direktor Glazbenog zavoda u Zagrebu, član Zagrebačkog komornog orkestra, a dok je radio u Šibeniku bio je aktivan u sportskim klubovima PŠK „Krka“ i Aeroklubu.
Doktori Milena Junaković, Višnja Juroš, Marcela Maloševac, Danći Mihovilčević, Vladimir Lučev i Ljubica Kronja bave se umjetničkim radom. Dr. Ivica Madžar je predsjednik KUD –a „Zvona Zagore“...

 

Šibenski liječnici u politici

Šibenik je iz redova liječnika ima dva gradonačelnika i to bivšeg dr. Antu Županovića i sadašnjeg dr. Željka Burića. Dr Ivo Blaće je vijećnik u Gradskom vijeću Grada Šibenika. U prošlosti u politici su bili dr. Jerko Machiedo koji je bio zastupnik u Dalmatinskom saboru i predsjednik Sabora Kraljevine Dalmacije, stomatolog Miho Jerinić bio je jedan od najvatrenijih političara koje je Hrvatska ikada imala, a dr. Oskar Novak je djelovao kroz HSS, a u demokratskoj Hrvatskoj pokojni šibenski urolog dr. Marko Stegić bio je predsjednik Županijske organizacije HSS-a, vijećnik, ali i kroničar svog rodnog Tisnog u kojem ima i ulicu.

 

 Liječnici humanitarci i volonteri

Mnogi članovi šibenske podružnice HLZ-a bili su aktivni u Ligi za borbu protiv raka i Crvenom križu pa i čelni dužnosnici tih organizacija, a sve su radili volonterski. U prošlosti bili su predvodnici Javne dobrotvornosti i nosioci zdravstvenog prosvjećivanja stanovništva. Mnogi će se sjetiti popularnog liječnika dr. sc. Šime Stipaničeva koji je desetljećima brinuo o tome da šibenska djeca nemaju krivu kičmu i ravne tabane u što je uložio tisuće sati savjetujući djecu i prosvjećujući roditelje i prosvjetne radnike. On je bio aktivan u Crvenom križu te Ligi za borbu protiv raka, institucijama kojima su važan doprinos dali liječnici Marinko Čizmić, Emil Ofner, Ludvik Odak, Aleksandar Frankić, dr. Tomislav Petković, dr. Marijan Periša, dr. Zdenka Kapitanović, dr. Velka Gverić, dr. Filip Grubišić Čabo, Dorotea Friganović, Danći Mihovilčević, Antonjeta Cvjetković Monti, Krešimir Trlaja, Jerko Machiedo, Josip Pasini, Teodor Ostojić, Vjekoslav Smolčić, Tomislav Petković, Mirko Zaninović i Šime Stipaničev.

 

Šibenski liječnici članovi Akademije medicinskih znanosti

Šibenska podružnica HLZ-a ima od 1933. do 2016. godine 12 liječnika počasnih članova Hrvatskog liječničkog zbora te šest doktora znanosti, članova Akademije medicinskih znanosti. Šibenski liječnici akademici su dr. sc. Bogomir Sasso, dr. sc. Ivo Merlak, dr. sc. Frane Mikulandra, dr. sc. Josip Batinica, dr. sc. Josip Balić i dr. sc. Marinko Čizmić.

 

 

 

VREMEPOLOV

15. st. – u Šibeniku postoji hospital sv. Lazara za kužne bolesti i siromahe
1412. – šibenska gradska uprava uzima u službu tri zdravstvena djelatnika liječnika – fizika, ljekarnika i kirurga.
1419. – na crkvu sv. Barbare u Šibeniku postavljen je reljef s uklesanim imenom kirurga Marka, građanina Šibenika. To je po imenu prvi poznati šibenski kirurg.
1567. – izgrađen je karantenski lazaret na Mandalini.
1615. – obnovljen je hospital sv Marije
1649. – Šibenik pogađa strašna epidemija kuge – umire 6000 građana, 1000 vojnika i 3000 seljaka.
1786. – šibenski liječnik Josip Frari među prvima u Europi upozorava da širnju epidemija pogoduju prljava voda, loš zraka te slaba osobna i javna higijena.
1806. – 1811.– pod francuskom upravom u Šibeniku se gradi prva bolnica u današnjem smislu.
1806. – Šibenčani traže da se pri njihovoj gimnaziji osnuje katedra za medicinu što francuska uprava odobrava i uvodi predmet liječništva za mladiće koji žele postati kirurzi. Za profesora liječništva imenovan je Šibenčanin Ivan Visiani.
1863. – obnovljena je i proširena prva šibenska bolnica.
1870. – gradonačelnik Šibenika postaje Ante Šupuk koji je izgradio prve objekte javne higijene u Šibeniku – kanalizaciju i vodovod bez kojih je nezamisliva kvalitetna zaštita zdravlja.
1883. – otvorena je nova bolnica u Šibeniku. Izgrađena je zahvaljujući saborskim zastupnicima Mihi Klaiću i Gustavu Ivanici te gradonačelniku Anti Šupuku. Zahvaljujući njegovoj dalekovidnosti projektirana je i građena tako kvalitetno da bez većih problema funkcionira i danas.
1883. – otvaranjem nove šibenske bolnice počinje doba suvremene medicine i zdravstvenog tretmana u Dalmaciji posebno kada je riječ o internoj medicini i kirurgiji. Bolnica postaje središtem praktičnog i znanstvenog madicinskog rada u Dalmaciji. Pioniri moderne medicine i moderne kirurgije su dr. Božo Peričić i dr. Nikola Lalić. Dr. Nikola Lalić bio je prvi moderni šibenski liječnik specijaliziran za kirurgiju. Svojom stručnošću i vještinom te i za današnje pojmove frapantnim uspjesima donio je šibenskoj bolnici i medicini veliki ugled.
1889. – Šibenska bolnica napušta praksu da se liječnici bave i konzervativnom medicinom i kirurškim zahvatima. Šibenski kirurzi počinju primjenjivati operativne metode razvijene u tada najboljim bečkim i pariškim klinikama.
1907. – Bolnica je nabavila prvi rentgenski aparat.
1910. – dr. Ivan Botteri odvaja Odjel kirurgije od Internog odjela.
1927. – dr. Filip Dražančić zaslužan je za izdvajanje Odjela ginekologije i Odjela pedijatrije od Odjela kirurgije.
1935. – osnovan je zasebni Odjel otorinolaringologije
1941. – Odjel kirurgije smješten je u zasebni, novi i moderno opremljeni paviljon
1943. – Odjel kirurgije pogođen je zrakoplovnom bombom i teško oštećen
1946. – Odjel kirurgije se vraća u obnovljeni paviljon. Zahvaljujući radu dr. Josipa Pasinia šibenska kirurgija postaje jednom od vodećih u Dalmaciji.
1947. – otvorena je Medicinska škola
1982. – otvorena je nova zgrada poliklinike.
 

Iz kategorije: Volim Šibenik