Petak, 12 Prosinac 2014 11:55

PODSJETNIK: 195. obljetnica Javne dobrotvornosti u Šibeniku

Napisao: 
PODSJETNIK: 195. obljetnica  Javne dobrotvornosti u Šibeniku

Suvremeno šibensko utočište za beskućnike otvoreno je na 195. obljetnicu Javne dobrotvornosti u Šibeniku.             

                                                                                                                                                                                                              Čudnom igrom slučaja ili Božjim proviđenjem u Šibeniku je vremenu u kojem živimo utočište za beskućnike otvoreno u godini u kojoj smo trebali obilježiti 195. obljetnicu jedne od najvažnijih socijalnih i humanitarnih institucija u povijesti Šibenika koja se zvala Javna dobrotvornost.  Spomen na tu instituciju koja je brinula o siročadi, sirotinji i beskućnicima svakako je trebalo održati na današnjem trgu kojeg zove Medulić zato što su se do 1943. Godine, kada su srušene u bombardiranjima Šibenika, nalazile kuće koje je1905. godine izgradio šibenski dobrotvor Šimun Lučev Venturin prema nacrtima inženjera Vjekoslava Meicnera, onog istog Vjekoslave Meichnera koji s Antom vitezom Šupukom popločao šibenske ulice, izgradio vodovod, kanalizaciju zgradu suda i kompleks bolnice te  podigao hidroelektranu na Skradinskom buku i prvi sustav proizvodnje, prijenosa i distribucije izmjenične struje u svijetu te preobrazio Šibenik u moderni i prosperitetni industrijski grad. Prihode od poslovnih prostora tih zgrada Šimun Lučev je darovao Javnoj dobrotvornosti čiji je bio član.

Javnoj dobrotvornostije, kao što smo rekli, bila osnovana još 1819. godine. Njeni su članovi bili Luka Kortelin, biskup Ivan Berčić, biskup Jeronim Mileta, Šimun Lučev Venturin, Vicko Filip Šižgorić, don Ivan Luka Giovalin, dr. Robert Visiani, Vicko Mrkica, Marija Kalauz i mnogih drugih šibenski dobrotvori među koje su ubrajaju recimo i Nikola Tommaseo, Ante Makale, Ivan Mazzoleni, Ante vitez Šupuk, Vice Iljadica, Ante Dulibić... U to vrijeme, kako je bilo naglašavano pri osnivanju Javne dobrotvornosti, bilo je sramota biti bogat i imati, a ne pomagati djeci,sirotinji i beskućnicima.

Vrijedni kroničar don Krsto Stošić 1929. godine povodom 110. obljetnice Javne dobrotvornosti biranim je riječima napisao koja je sve dobra Javna dobrotvornost učinila:  

„Otrla je mnogu sirotinjsku suzu i umirila bolna srca. Gladne je nahranila, nemoćnike liječila, iznemogle starce i starice uzdržavala, siročad na prehranu izručivala, osakaćene pripomagala, nemoćnima u pomoć pritekla, bolesne i okužene zaklanjala, putnike nevoljnike u zavičaj otpremala, javne prosjake s ulica u dom postavljala, sramežljive prosjake potražila i pomogla, beskućnicima stanarinu podmirivala, pribjeglice brižno pazila, siromašnu mladež u zanat i nauke dala, potrebne djevojke udavala, gole odijevala, bose obuvala, u gladnim godinama hranu dijelila, poštenjacima novac pozajmljivala, živima, osobito na Badnji dan, veselje priređivala, a mrtve u grob polagala. Iskrene molitve i suze zahvalnice svake sirotinje za svoje dobročinioce nosili su anđeli pred prijestolje Svevišnjega.“ 

Dobrotvori okupljeni u Javnoj dobrotvornosti nastojali su što više djece poslati na školovanje i zanat, pomagali su izgradnju, opremanje i uzdržavanje gradske ubožnice tako da zauvijek bude zaklonište za siromahe. Ustanovu za skrb o djeci, djetište, koja je primala i do 200 djece, šibenski su dobrotvori osnovali 1857. godine. Prva učiteljica u  djetištu bila je Marija Tikulin koju je naslijedila njena sestra Tomica, a nju Šimica Balin koja je u kući prvog hrvatskog industrijalca likera i alkoholnih pića Romana Vlahova (riječ je o kući u kojoj je danas kavana Medulić) vodila obdanište za još oko 200 male djece, k tome je vodila i kućanstvo ubožnice te brinula za jedanaestoro djece svoga brata Šimuna. Sve to radila je za plaću od 15 forinti mjesečno plus još 3 forinte na koje je imala pravo kao – sirotinja jer je i bila uboga, bez imanja i imetka. Javna dobrotvornost gospodarila je s oko 160 000 četvornih metara zemlje, obveznicama, dionicama, novčanim fondovima, bankovnim polozima, kućama i prihodima od najma poslovnih prostora i kuća među kojima su najpoznatije bile upravo kuće Šimuna Lučeva Venturina koje su zauzimale gotovo cijeli prostor današnjeg Trga palih šibenskih boraca, odnosno Medulića, a njima nasuprot  je Niko Nerović Bigi,  u prizemlju kući tvorničara likera i alkoholnih pića s otoka Prvića Romana Vlahov , 1926. godine otvorio je kavanu „Medulić“ koja postoji i danas.

Danas otvoreno šibensko utočište za beskućnike koje su najvećim dijelom uredili i opremili dobri ljudi, donatori i volonteri, najbolji je i najljepši doprinos dragocjenoj šibenskoj tradiciji dobrote, humanosti i brige za potrebite.

Objavljeno u Volim Šibenik
Više u ovoj kategoriji:

ČASOPIS VOLIM ŠIBENIK

 

MOK.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda mok.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se!