Srijeda, 13 Kolovoz 2014 10:30

Iranska matematičarka Maryam Mirzakhani postala prva žena koja je osvojila 'matematičkog Nobela'

Napisao/la: 
Iranska matematičarka Maryam Mirzakhani postala prva žena koja je osvojila 'matematičkog Nobela'

Iranska matematičarka prof. Maryam Mirzakhani koja živi i radi u SAD-u postala je prva žena svijeta koja je osvojila najveću matematičku nagradu - Fieldsovu medalju, javlja tportal. Brojni stručnjaci ovu su odluku pozdravili kao nešto što se već davno trebalo dogoditi.

Osim Mirzakhani medalja, koja se često naziva i Nobelom za matematiku, dodijeljena je još dvojici matematičara – brazilskom matematičaru dr. Arturu Avili te kanadsko-američkom teoretičaru brojeva prof. Manjulu Bhargavi. Nagradu je utemeljio kanadski matematičar John Fields, a uz medalju osvajač dobiva i novčani iznos od oko 10.000 eura. Dodjeljuje se svake četiri godine od 1936. godine.

Mirzakhani koja predaje na sveučilištu Stanford nagradu je dobila za svoj doprinos složenoj geometriji. Mada se matematika još i danas smatra dominantno muškom disciplinom, kaže kako su žene kroz stoljeća značajno pridonijele njezinu razvoju te ističe da je u Velikoj Britaniji studira oko 40 posto žena. Nažalost, kao i u brojnim drugim znanstvenim karijerama udio žena na putu od studija do doktorata te dalje ubrzano pada.

 

Tridesetsedmogodišnja matematičarka u intervjuu za Mathematics Institute i Sveučilište Oxford kaže da je kao dijete sanjala da će postati spisateljica – više od svega voljela je čitati romane i novele. Zaokret se dogodio tek u zadnjem razredu visoke škole, nakon što ju je brat zainteresirao za znanost, prenosi tportal.

'Običavao mi je pričati što je naučio u školi. Moja prva sjećanja na matematiku vezana su uz slučaj kada mi je govorio o problemu zbrajanja brojeva od 1 do 100. Mislim da je u časopisu koji popularizira znanost pročitao kako je Gauss riješio taj problem. Rješenje me je oduševilo. Tada sam prvi put osjetila užitak u ljepoti rješenja mada ga sama nisam znala naći', rekla je Mirzakhani.

Područje geometrije na kojem radi – istraživanje hiperboličnih površina, povezano je s drugim znanstvenim disciplinama kao što su teorijska fizika, topologija i kombinatorika.

Kao i brojni drugi matematičari ističe da je u toj znanosti najuzbudljiviji tzv. 'Aha' trenutak, oduševljenje otkrićem i užitak u razumijevanju nečeg novog – osjećaj da se čovjek nalazi na vrhu brda odakle mu se pruža jasan pogled.

No priznaje da joj veći dio vremena rad ipak zna izgledati kao dugo pentranje bez jasnog puta i cilja na vidiku.

Mada ne smatra da bi se svatko trebao baviti matematikom, uvjerena je da mnogi studenti ne daju sebi dovoljno prilike i vremena da je istraže.

 

'Bila sam loša u matematici nekoliko godina u srednjoj školi; jednostavno me nije zanimalo razmišljanje o njoj. Vidim da bez potrebnog oduševljenja matematika može izgledati prilično besmislena i hladna. Ljepota matematike otkriva se samo strpljivim sljedbenicima', objasnila je.

 

Ovo značajno ostvarenje dolazi u pravom trenutku - kada je razvijeni svijet suočen s krizom interesa za tzv. STEM područje - prirodne znanosti, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku. Matematičari su deficitarni i u Hrvatskoj. Za studij, osobito za profesorski smjer, prijavljuje se premalo maturanata, a uspjesi naših srednjoškolaca su ispod europskog i svjetskog prosjeka. Matematičari su u zapadnim zemljama osobito dobro plaćeni u bankarskom sektoru gdje se bave tzv. derivativima - formulama koje otkrivaju kako najbolje ulagati novac. Stručnjaci ističu da strah od matematike uglavnom proizlazi iz činjenice da se ona mora sustavno učiti i vježbati. Nemoguće je preskočiti cjeline i učiti je kampanjski.

Objavljeno u Volim Šibenik
Više u ovoj kategoriji:

ČASOPIS VOLIM ŠIBENIK

 

MOK.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda mok.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se!