Diana Ferić

Kako se nova turisti&#269;ka sezona bli&#382;i, u &Scaron;ibenik osim &bdquo;zimzelenih&ldquo; Japanaca polako pristi&#382;u i gosti drugih nacionalnosti. To zna&#269;i da &#263;e dosad sablasno stara gradska jezgra uskoro vrvjeti znati&#382;eljnim turistima i njihovim vodi&#269;ima. Tim povodom razgovarali smo sa gospo&#273;om Meri Pa&scaron;arom, predsjednicom Udruge turisti&#269;kih vodi&#269;a &Scaron;ibenik koja nas je po&#269;astila privatnom turom po gradu usput se prisjetiv&scaron;i svojih iskustava sa stranim gostima. Na po&#269;etku nije mogla a da ne pokudi nove generacije vodi&#269;a koji posao, po njenom mi&scaron;ljenju obavljaju &scaron;lampavo i bez po&scaron;tovanja prema gostu.&bdquo;Na&#269;in odijevanja nekih kolega je stra&scaron;an. Ne mo&#382;e&scaron; do&#263;i polugol pred turista, u majici na &scaron;paline da se vidi re&#273;ipet, a kamoli takav ulaziti u crkve. Neki vodi&#269;i pred gostima pu&scaron;e, to je meni nedopustivo.Vidjela sam pu&scaron;enje kod vodi&#269;a iz Francuske, njihova kultura to dozvoljava, na&scaron;a ne. Turisti prvi dojam o zemlji u kojoj se nalaze dobiju od nas koji im prezentiramo grad i dr&#382;avu, zbog toga moramo ostaviti pristojan dojam&ldquo;, tvrdi dugogodi&scaron;nja vodi&#269;ica Meri koja vodi grupe na engleskom i njema&#269;kom jezikuTe&#269;e li Krkom slana voda?Najdra&#382;i turisti su joj Japanci kojih u &Scaron;ibeniku ima sve vi&scaron;e i to tijekom cijele godine. &bdquo;Japanci dolaze ve&#263; 10 godina iako zadnjih par puno manje nego ina&#269;e, ka&#382;u mi da se i kod njih osjeti recesija.Kako bilo, zbog njih smo zaposleni cijelu godinu, ina&#269;e bi sezona kretala tek od Uskrsa&ldquo;, govori i poja&scaron;njava razloge za&scaron;to preferira goste s Dalekog istoka: &bdquo;Uvijek su pripremljeni, nikad ne pitaju te&#269;e li Krkom slana ili slatka voda, &scaron;to, iznenadili biste se, ostali pitaju svakodnevno. Uz iznimku malo osvje&scaron;tenijih susjeda Slovenaca, nije bitno kad ka&#382;em : rijeka, river, fiume ili fluss, uvijek se na&#273;e bar jedan pametnjakovi&#263; koji rijeku ne razlikuje od mora. Nije im jasno odakle dolazi sva ta voda i pitaju je li to umjetno napravljeno. Ne poma&#382;e ni kad objasnim da se radi o Nacionalnom parku pa nema &scaron;anse da je ne&scaron;to umjetno&ldquo;.Meri priznaje ga je neupu&#263;eni gosti nakon toliko godina rada ipak ponekad uspiju izbaciti iz takta:- Gosti pitaju sva&scaron;ta, zanima ih postoje li kod nas stara&#269;ki domovi, vrti&#263;i, imamo li ure&#273;en zdravstveni i socijalni sustav... I &#269;ude kad im odgovaram potvrdno. Onda se i&#382;ivciram ali ne smijem pokazati nervozu. Iako, jednoj Njemici koja je konstantno provocirala i omalova&#382;avala sve vi&#273;eno, odbrusila sam: &bdquo;U vrijeme kad je Hrvatska imala svoju kraljevinu, plemi&#263;e, vlastiti novac, vi ste &#382;ivjeli u pe&#263;inama i tr&#269;ali okolo sa lukom i strijelom&ldquo;, smiju&#263;i se prisje&#263;a gospo&#273;a Meri i dodaje: &bdquo;Zato Japanci sve razumiju jer su unaprijed pripremljeni. Iako ih ve&#263;ina nisu katolici, razumiju na&scaron;e obi&#269;aje. Na primjer kad u&#273;u u katedralu prekrste se i poklone prema oltaru.&ldquo;Japanci ne&#263;e proizvode &bdquo;made in Japan&ldquo;S Amerikancima nema problema. Ipak, Meri priznaje da su vrlo osebujni: &ldquo; Oni su ljudi svoje vrste, uglavnom nemaju pojma o europskoj kulturi, sve im je egzoti&#269;no. Neke kolege se &#382;ale na &#381;idove. Ali i njima, kao i svima ostalima se treba prilagoditi jer su vrlo zahtjevni. Dobro su upoznati sa ratovima koji su se doga&#273;ali na na&scaron;im prostorima i hrvatskom borbom za nezavisnost zbog &#269;ega suosje&#263;aju sa nama&ldquo;.Na&scaron;i ljudi se ljute &scaron;to turisti slabo kupuju suvenire i op&#263;enito malo tro&scaron;e kad do&#273;u u Hrvatsku. &bdquo;Oni prepoznaju i kupuju ono &scaron;to je na&scaron;e: bajadere, med, kravate, Kra&scaron;eve proizvode. Okrenu suvenir naopako i ako vide natpis &bdquo;made in China&ldquo;, vrate ga nazad. Ali zato u &bdquo;&Scaron;krinjici&ldquo; znaju kupiti po 10 kravata odjednom&ldquo;, iskusno &#263;e Meri koja nam je osim anegdota s turistima darovala i pou&#269;nu &scaron;etnju gradom. &bdquo;&Scaron;to je pogre&scaron;no na kipovima Adama i Eve na katedrali, &#269;esto znamo pitati goste, pri&#269;a nam Meri ispred katedrale sv. Jakova. &bdquo;Turisti nakon dugog razmi&scaron;ljanja ka&#382;u: smokvin list izgleda kao list loze, pitaju za&scaron;to Adam dr&#382;i ruku na grudima, a Eva ih pokazuje... Ni&scaron;ta od toga nije to&#269;no, radi se o pupku. Adam i Eva su prema Bibliji prvi ljudi i ne bi smjeli imati pupak. No, katedrala se gradila u doba renesanse i majstor o&#269;ito nije vjerovao u pri&#269;u o prvim ljudima pa su oni dobili pupak.&ldquo;Brojanje skala&#268;lanice udruge turisti&#269;kih vodi&#269;a &Scaron;ibenik kojoj je gospo&#273;a Meri Pa&scaron;ara na &#269;elu nedavno su dovr&scaron;ile neobi&#269;an pothvat- izbrojale su sve skale u naju&#382;oj gradskoj jezgri, to&#269;nije njih 2851. &bdquo;Gosti se uvijek na turama uspu&scaron;u i &#382;ale, te pitaju koliko ima tih skala. Ponukane tim pitanjima i navodima da &Scaron;ibenik zaista ima najvi&scaron;e stepenica u Dalmaciji, odlu&#269;ile smo ih prebrojati. Za pothvat nismo htjele re&#263;i svim &#269;lanovima na&scaron;e udruge, jer nas je ve&#263;ina lajavih &#382;ena pa sigurno ne bi do kraja ostao tajna. Zato nas je bilo sam osam &bdquo;broja&#269;ica&ldquo;.Uvijek smo i&scaron;le po dvije u grupi jer su skale vijugave, zbog &#269;ega ih je te&scaron;ko pratiti. Ljudi su nas gledali i pitali koga tra&#382;imo, za&scaron;to se muvamo po skalinama. Na kraju smo napravile detaljan popis svake ulice u staroj jezgri i do&scaron;le do kona&#269;ne brojke od 2851 skale&ldquo;, prepri&#269;ala nam je Meri. Detaljnom analizom utvrdile su da skale u Docu naj&#269;e&scaron;&#263;e idu u pravilnim nizovima od 10 i 14 dok na Gorici i u Starom gradu pravila nema. Primijetile su i da velik broj ulica i stuba u svom nazivu nosi ime Juraj. Juraj. Bio to Juraj Dalmatinac, &Scaron;i&#382;gori&#263;, Barakovi&#263;, Utje&scaron;inovi&#263;, &#268;ulinovi&#263;.Ovaj vrijedan podatak &#263;e se uskoro uvrstiti u slu&#382;bene turisti&#269;ke vodi&#269;e i bro&scaron;ure Grada &Scaron;ibenika. (d&#382;)

Grguričin tvrdi da ne postoji peti glas za Ljubičića

Gradska uprava: Radnici nisu krivi za vađenje cedra

Kreću subvencije za kupnju stana

Riječka Transadrija ruši šibensku Luku?

Najstarija crvena kapa stigla iz Vodica

Traži se najstarija crvena kapa

Turistička 2011. u znaku Internet promidžbe

Indikativna kadrovska politika Veleučilišta

Ne propustite Večer Šibenčana u Zagrebu

Jako jugo nosilo sve pred sobom

Časopis - Volim Šibenik

Video

KAD NEVIDLJIVI POSTAJU VIDLJIVI, A NEMA ONIH KOJI BI IH TREBALČI ČUTI I VIDJETI: Senzacionalna modna revija u kojoj su kreatorica i modeli teški invalidi

Sponzorirani članci

ZAVRŠNICA TROKUT AKADEMIJE: Sutra susret ideja, iskustava i ljudi koji žele aktivno sudjelovati u stvaranju poduzetničke budućnosti lokalne zajednice

Trokut Šibenik i Njemačko-hrvatski forum organiziraju live stream prezentaciju ‘Kako poslovati u Njemačkoj!’

Gornji tok Krke iz prve ruke - Otkrijte hostel Titius u edukativnom kampusu NP Krka u Puljanima

Jesenski odmor u srcu prirode – boravak u hostelu Titius i cijelom Nacionalnom parku „Krka“ po nižim cijenama

Trokut pokreće Trokut akademiju - PODUZETNIČKI RAST, novi edukativni program za poduzetnike

Najčitanije

GIMNASTIKA / Šibenske ritmičke gimnastičarke briljirale u kokurenciji dalmatinskih klubova. Iva Bilać osvojila zlato u višeboj, vježbi bez rekvizita i vježbi s obručem

ZEMLJA DIDE MOG : Braća Ćoran, uzgajivači kvalitetnih dagnji i kamenica razvili su svoj posao u spomen na pokojnog oca

Košarkaški klub „Akademija Anđa Jelavić“ domaćin međunarodnog projekta promicanja rodne ravnopravnosti u sportu i osnaživanja djevojaka u košarci.

KAD NEVIDLJIVI POSTAJU VIDLJIVI, A NEMA ONIH KOJI BI IH TREBALČI ČUTI I VIDJETI: Senzacionalna modna revija u kojoj su kreatorica i modeli teški invalidi

SPOMENAR / Šibenik i sva turistička mjesta u Šibenskom primorju zabranili crkvena zvona, preglasno pjevanje i sviranje te noćno dozivanje i lupa na kućnim vratima

Kolumne

Sridom u sridu

Grintanja šibenske neviste