I jutros se na šibenskoj pijaci moglo naći kurcoglava, tustopizde, prdeljice i mačjim mudašaca

Na šibenskoj pijaci i jutros se moglo naći kurcoglava, tustopizde, prdeljice i mačjim mudašaca. Mnogi su i kupili ovo ukusno jestivo bilje, a de nisu ni znali što kupuje jer tražili da im prodavači vagnu pokila, trikvarta ili kil mišance. Spomenuta pučka imena za zvončić, bijelu babljaču, apulijsku orjašicu pripadaju šibenskoj baštini, a na žalost polako, ali sigurno nestaju. Sjećaju ih se još samo stariji ljudi posebice na otoku Zlarinu dok su ih mlađi jednostavno utopili u skupni naziv mišanca ni ne pitajući se za imena bilja koje s guštom jedu i hvale ga kao nešto zbilja izvorno, autentično, prirodno i zdravo.
Zanimljivo je da je mnoga od tih naoko lascivnih, a zapravo opisno besprijekorno točnih pa i lirski nadahnutih imena s ljubavlju zabilježio i naš prvi botaničar, Šibenčanin Roberto Visiani. Štoviše, pučko nazivlje za bilje koje danas trpamo u skupno opisno ime mišanca, bilo je predmetom ozbiljnog i vrlo vrijednog serioznog znanstvenog istraživanja sažetog u znanstvenom radu „Tustopizde u izoblji, kurcoglava ni za lijek” koji donosi popis samoniklog jestivog bilja otoka Zlarina, a dotiče se i Šibenika.
Znanstveni rad „Tustopizde u izoblji, kurcoglava ni za lijek” koji se čita s guštom i oduševljava, a objavljen je 2022. godine može se naći na Internetu i to besplatno. Knjiga je to koju bi morao imati svatko tko voli i cijeni jestivo samoniklo bilje jer osim podataka o bilju to je i prava riznica znanja o korisnosti, ljekovitosti bilja, ali i prehrambenim navikama i tradicijama šibenskog kraja.
Znanstveno istraživanje sabrano u djelu „Tustopizde u izoblji, kurcoglava ni za lijek” multimedijalni je projekt koji je okupio brojne znanstvenike, a ostvaren je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj. Knjigu je izdao Znanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a njegovi autori su
Marina Viculin, Mirjana Randić Barlek, Željko Šatović, Danilo Dučak, Zlatko Liber, Sandro Bogdanović i  Zlatko Šatović.