Kao što se moglo i očekivati, Vladin plan spajanja lokalnih jedinica nije dao nikakve rezultate, jer se, naravno, nijedan načelnih općine ne želi odreći svoje komotne fotelje. Plan za spajanje lokalnih jedinica nije imao šanse uspjeti, jer je takav razgranati sustav zapravo i razvijen kako bi se namirila mreža lokalnih stranačkih aktivista.
Ako želite Vladati državom, kao što je to uspjelo HDZ-u već gotovo tri desetljeća, morate imati svoje ljude u svakom selu. A ako u svakom selu želite imati podržavatelje, morate ih nekako nagraditi – kroz načelnička mjesta ili zapošljavanje (uhljebljivanje) u lokalnim komunalnim poduzećima i ustanovama, piše Marko repecki na portalu Telegram.hr
Nitko se ne želi odreći privilegija
To su privilegije kojih se nitko ne želi samo tako odreći, pogotovo dobrovoljno, pa se tako nijedna lokalna jedinica nije javila na Vladin natječaj za njihovo spajanje, raspisan još početkom rujna prošle godine, kako je u ponedjeljak izvijestila N1 televizija.
Doduše, neke općine javile su se za tzv. funkcionalno spajanje. Radi se o modelima gdje se spajaju pojedine službe ili komunalna poduzeća, ali za potpuno spajanje općina nema zainteresiranih.
Interes načelnika ispred interesa stanovništva
Spajanjem bi se, naravno, došlo do značajnih ušteda, a ušteđeni novac mogao bi se uložiti u poboljšanje uvjeta života lokalnog stanovništva. Očito je lokalnim čelnicima njihov vrlo osobni interes, ispred interesa stanovništva, pa ne žele ići u spajanje sa susjednom općinom, jer bi se netko onda morao odreći načelničke fotelje i izgubio kontrolu nad trošenjem proračunskog novca.
Iako nema nikakvog smisla imati općinu s nekoliko stotina stanovnika, koja praktički živi od proračunskih dotacija, očito se ni ovom “reformom” neće puno toga promijeniti. Vlada, ako zaista želi u ovom segmentu nešto učiniti, trebala bi analizirati financije svake pojedine općine.
Građani će se očito morati pomiriti s 555 lokalnih jedinica
Za koje se utvrdi da nemaju financijskog opravdanja za samostalno funkcioniranje, jednostavno pripojiti nekoj drugoj lokalnoj jedinici. Nema smisla da porezni obveznici financiraju načelnike i upravljačku infrastrukturu za mjesto koje se sastoji od tri ulice i nekoliko desetaka ili stotina kuća.
Građani Hrvatske će se očito morati pomiriti s time da će i dalje financirati 555 lokalnih jedinica, što znači isto toliko raznih načelnika, pa uz njih i dodatnu administraciju, tisuće lokalnih političara i da se ta mreža neće u skorije vrijeme smanjiti. Barem ne dok se ne stvori stvarna politička volja da se taj sustav pojednostavi, pojeftini i smanji.
