Preminuo je u 90. godini Vinko Guberina, nekadašnji visoki šibenski dužnosnik koji je bio na čelu nekadašnje Općine Šibenik i Izvrsnog vijeća. Zadnji put se pojavio u javnosti kada je prije 2 godine prerezao tortu na otvaranju Muzeja antifašizma u Šibeniku.
Kao da je šjor Vinko bio prototip ‘klasičnog’ Šibenčanina, piše Šibenski.hr. S jedne strane žestok, tvrdoglav i glasan u šibenskim ćakulama ili, po šibenski, grez, a s druge strane dobro informiran intelektualac nemirna, stvaralačka duha. Teško bi ste se složili s njim na ideološkom planu, ali ste za tren nalazili zajednički jezik, kad bi šibenska priča krenula put njegova Doca, Martinske, Jadrije, Šubićevca, Kalelarge i Poljane.
Poseban trag u svom rodnom gradu Vinko Guberina je kao šibenski gradski čelnik (i veslački zanesenjak) ostavio u pripremi Osmih mediteranskih igara ili prije 40 godina.
Preselio je JNA sa Šubićevca, izgradio ražinsku petlju kao, kako je govorio, "nultu točku ceste Šibenik – Knin“. Pripremio je projektnu dokumentaciju za aerodrom na Pokrovniku, te izradio studiju gospodarske zone na Podima. Reflektorima, natkrivenim tribinama i novim klupskim domom ukrasio je stadion na Šubićevcu te uredio svjetski priznatu veslačku stazu u Zatonu.
S dvjema neostvarenim zamislima šjor Vinko se nije pomirio do kraja života. Nikad nije prežalio projekt modernizacije šibenske elektrolize, po kome bi se "s bilim gvantama i u najboljem odjelu moglo ulaziti u hale, gdje se proizvodi sirovi aluminiji, dok bi pored hale resli najbolji šibenski vinogradi“. Silno ga je boljelo što nikad nije ostvarena zamisao izgradnje mosta po sredini Šibenskog kanala. Kao dobar način prometnog rasterećenja Krešimirova grada, prenosimo s portala Šibenki.hr.
