Prijelaz preko mosta na Roškome slapu od početka ovog tjedna reguliran je suvremenim semaforima.
Postavljanje semafora bilo je nužno zbog male širine kolnika na mostu preko rijeke Krke. Potez Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ i Županijske uprave za ceste za svaku je pohvalu iako je semafor na tom mjestu trebalo postaviti već odavno. Problem prelaska preko Krke mostom na Roškom slapu postoji od kako se pojavili suvremeni osobni automobili jer je on građen u nekim sasvim drukčijim vremenima i bio je prilagođen potrebama primjerenim svom vremenu.
Most preko Krke na Roškom slapu nije običan most, štoviše spada u vrijednu povijesnu i graditeljsku baštinu. Izgrađen je krajem 19. Stoljeća prema nacrtima Šibenčanin, inženjera i kartografa Franje Zavorea (Frane, Franco, Francesco) (Šibenik, 1749. – Zadar, 1822.), na mjestu starog mosta kojeg su podigli Turci nakon što su 1522. godine zauzeli Skradin, Drniš i Knin. I prije Turaka tu je postojao most kojeg su izgradili Rimljani. Za Rimljane je prijelaz preko Krke na Roškom slapu imao strateško značenje pa su na njemu u 1. stoljeću posjede dobivali rimski vetarani. Oni su bili organizirani kao veteranska postrojba koja je čuvala most na Roškom slapu. Zapovjednik te postrojbe bio je Appinius Quadratus koji je na Roškom slapu umro, a i pokopan je na njegovoj desnoj obali.
Cestu preko Roškog slapa po trasi stare rimske ceste 1808. godine izgradili su Francuzi. Cesta pripadala sustavu takozvanih napoleonskih cesta u Dalmaciji. Sastavni dio te ceste je 380 metara dugi most preko Roškog slapa, koji sa svojih 60 lukova predstavlja istinsko graditeljsko remek djelo. Izgrađen je vrlo solidno pa, osim što je uzak, i danas bez većih problema podnosi teret i promet za kakav nije bio projektiran.
Dakle trebalo bi vozeći se preko mosta na Roškom slapu poštivati ne samo semafor nego i drevni most koji nas tako vjerno služi, a ima svoju štovanja vrijednu prošlost.
Semafor na Roškom slapu spada među napredne uređaje takve vrste jer radi u programiranom ritmu od 160 sekundi do 200 sekundi, ovisno o najavi vozila koju dobiva od radarskog detektora. Vremenski dijagrami izrađeni su prema procijenjenom prometnom opterećenju. Svaki pravac dobije do 10 do 20 sekundi zelenog signala, a zbog velike zone obuhvata i dužine mosta te male brzine kretanja vozila zaštitno vrijeme programirano je na 70 sekundi. Ukupna duljina ciklusa je od 160 do 200 sekundi, a semafori rade u jednom programu 24 sata. Ukoliko je promet s jedne strane intenzivniji zeleno svjetlo se produžuje do maksimalnog vremenskog ograničenja za taj smjer. Ukoliko nema prometa, s obje strane mosta svijetli crveno svjetlo, a zeleno se pali prilikom prve najave prilaska vozila mostu.
Kada već spominjemo most i napoleonsku cestu spomenimo da dva oštra zavoja na njenom Miljevačkom dijelu imaju zanimljiva imena. Prvi se zove Nesretnica, a drugi Pozdravljenje. Gornja oštra okuka od gotovo 180 stupnjeva nazvana je Nesretnicom zato što su na njoj hajduci presretali seljake i otimali im žito. Blaža okuka koja se nalazi malo niže od Nesretnice nazvana je Pozdravljenje zato što se s nje vidi zvonik franjevačke crkve na otoku Visovcu, pa vjernici odatle mogu pogledom pozdraviti svoju zaštitnicu Gospu Visovačku.
ROŠKI SLAP
Visina slapova: 22,5 m
Visina slapišta: 27 m
Širina: 450 m
Dužina: 650 m
Broj stepenica: 10 - 15 + kaskade
Glavni vodopadi: Bilo, Zanoga, Rošnjak, Ključići, Veliki Đilas i Mali Đilas
Jezero: Babić
