Datum objave: 13. Kolovoz 2018

Šibenika ipak nema među gradovima koji su povukli najviše EU novca po glavi stanovnika

Diana Ferić
Diana Ferić

Šibenik ipak, ma koliko se ljudi koji ga vode hvalili, nije među prvih 10 gradova u Hrvatskoj po visini sredstava koja su povukli iz Europske unije, ali su zato među tom desetorkom Skradin, na četvrtom i Vodice na 9 mjestu. Zanimljivo je da čak 32 od 129 hrvatskih gradova od ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije nije povuklo niti lipe europskog novca do sada. Prošle 2017. godine ipak je 11 gradova više posegnulo za EU fondovima kako bi financirali svoje projekte.

 

Na prvom mjestu po povučenim sredstvima po glavi stanovnika je Ludbrega. Ovaj gradić u zapadnoj Slavoniji, na području Požeško-slavonske županije, povukao je ukupno 1,43 milijuna kuna, a hrvatskim prvakom upisao se s 233 kune povučene iz EU fondova po glavi stanovnika, piše gradonačelnik.hr.
Za petama mu je gotovo dvostruko veća Županja, gradić na kranjem istoku Hrvatske, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, kojemu je stiglo 2,7 milijuna europskog novca, odnosno 224 kune po glavi stanovnika. Slavonce slijede potom Rabljani sa 172 kune novca iz EU fondova po glavi stanovnika
Najviše europskog novca po glavi stanovnika prošle je godine povukao Lipik i tako preuzeo vodstvo od dosadašnjeg.

 

Kao gradonačelnik malog grada od svega 9.500 stanovnika mogu biti iznimno zadovoljan jer smo pokazali da i mali gradovi u Hrvatskoj imaju velike potencijale u privlačenju i korištenju europskih sredstava, ali istovremeno sam jako zabrinut jer središnja država ništa ne radi na decentralizaciji prihoda koja bi omogućila gradovima i općinama da se još više uključuju u EU projekte. S decentralizacijom prihoda prema gradovima i općinama sigurno bi se zaustavilo i iseljavanje jer neki mali gradovi i općine svojim stanovnicima ne mogu osigurati danas osnovne potrebe poput brzog interneta, jeftinih dječjih vrtića, igrališta i druge javne infrastrukture. Osim ako netko misli da je rješenje da svi živimo u jednom velikom gradu', komentirao je gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić za gradonačelnik.hr.
Na čelo Ludbrega stigao je prije pet godina. Grad je tada bio opterećen sa šest milijuna kuna dugova, pa je Bilić sa suradnicima jedini spas vidio u europskim projektima. Prvi korak im je tada bio osnutak Odjela za EU projekte. Do sada su europskim novcem u stopostotnom iznosu sanirali odlagalište otpada, obnovili vozni park komunalnog društva, izgradili reciklažno dvorište, a u tijeku je i uređenje arheološkog parka Ivoia.

 

Najnoviji objavljeni podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna jedinica lokalne samouprave za prošlu 2017. pokazuju kako po ukupnoj svoti te udjelu u ukupnom povlačenju novca iz EU fondova vodi Velika Gorica. Ona je lani povukla 8,4 milijuna kuna odnosno 10,43 posto svih sredstava koje su hrvatski gradovi primili iz EU-a, navodi gradonačelnik.hr.

 

Jedan od većih projekata u ovom je gradu, pohvalio se gradonačelnik Dražen Barišić, bio IMBY (In My Backyard) vrijedan 6,2 milijuna kuna. Njime je Velika Gorica zajedno s još tri partnera iz Hrvatske i Slovenija dobila najmoderniji i ekološki prihvatljiv središnji objekt budućeg sustava gospodarenja komunalnim otpadom.
Velikogoričane slijede Riječani s 5,7 milijuna kuna, Osječani s 5,03 milijuna kuna, a na ovoj listi nalazi se potom Bjelovar s 4,2 milijuna kuna, Zadar (4,08 milijuna kuna), Šibenik (3,99 milijuna kuna), Virovitica (3,49 milijuna kuna), Split (2,98 milijuna kuna) te Županja s 2,7 milijuna kuna.

Grad Zagreb, pak, koji zbog svoje veličine ima poseban status županije povukao je 8,6 milijuna kuna što je najveći udio odnosno 9,72 posto svih sredstava koje su ostvarili gradovi. No, gledajući po stanovniku to je tek 11 kuna čime se Zagreb svrstava na tek 60. mjesto po iskorištenosti europskog novca.
 

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3