U kontekstu Europske godine kulturne baštine 2018., međunarodni tim stručnjaka Economía Creativa iz područja kulturnog turizma, kreativnih industrija te digitalne i kreativne ekonomije proveo je studiju Kulturno nasljeđe: Najbolje prakse u inovativnom razvoju publike (Cultural Heritage: Innovative Audience Development Best Practices).
Nedavno objavljena studija predstavlja ukupno 12 projekata iz 12 europskih zemalja (Španjolska, Portugal, Češka, Poljska, Italija, Rumunjska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Mađarska, Grčka i Hrvatska), koje su s ciljem razvoja publike osmislili i provode dionici u kulturi, što iz javnog, što iz privatnog sektora.
Među 12 identificiranih primjera najbolje prakse, kao jedini primjer iz Hrvatske, nalazi se projekt Klub prijatelja šibenskih tvrđava javne ustanove u kulturi Tvrđava kulture Šibenik. Projekt Klub prijatelja pokazuje kako proces razvoja publike zahtijeva planiranje i osmišljavanje inovativnih sadržaja, kontinuiranu i dvosmjernu komunikaciju s publikom, implementaciju sadržaja na visokoj razni, te naposljetku procjenu uspješnosti kako bi se dostupne sadržaje unaprijedilo, na čemu javna ustanova Tvrđava kulture Šibenik neprestano radi.
„U Europskoj godini kulturne baštine, sudjelovanje u ovoj studiji predstavlja odličnu priliku za razmjenu ideja i prenošenje dosadašnjih iskustava s ostalim sudionicima studije, kao i širenje prepoznatljivosti tvrđava izvan granica Hrvatske“ – izjavila je Gorana Barišić Bačelić, ravnateljica ustanove.
Tvrđava kulture Šibenik upravlja revitaliziranim šibenskim tvrđavama sv. Mihovila i Barone. Klub prijatelja osnovan je 2014., odmah po otvaranju revitalizirane Tvrđave sv. Mihovila. Danas broji preko 5000 aktivnih članova i čini nezaobilazni dio svakodnevnice šibenskih tvrđava. Godišnje članstvo u Klubu prijatelja šibenskih tvrđava podrazumijeva neograničen dnevni ulaz na obje revitalizirane tvrđave, ali i znatno više: u toku godine na tvrđavama se održavaju brojni kulturni i zabavni programi među kojima su neki kreirani posebno za članove, neki su za njih besplatni, a neki su im dostupni po povlaštenim cijenama - upravo s ciljem razvoja publike i približavanja kulturne baštine lokalnom stanovništvu. Dio prihoda ustanove od godišnjih članarina usmjeren je na očuvanje šibenske kulturne baštine, primjerice obnovu materijalnih kulturnih dobara po izboru članova Kluba. Komunikacija s članovima je redovna, dvosmjerna i odvija se putem različitih komunikacijskih kanala, s ciljem njihova što aktivnijeg sudjelovanja, praćenja ali i ko-kreiranja pojedinih sadržaja. Navedenim aktivnostima i sadržajima je Klub prijatelja postao primjer uspješnog uključivanja zajednice u aktivnosti vezane uz kulturno nasljeđe, odnosno primjer kako nasljeđe može biti katalizator u njenom razvoju, što je prepoznato i u studiji Economie Creative. Tvrđava kulture Šibenik ovom je studijom predstavljena dionicima u kulturi diljem Europe, ali i široj europskoj javnosti, čime je još jednom potvrđen značaj obnovljenih šibenskih tvrđava u promociji Šibenika kao prepoznatljive destinacije kulturnog turizma.
Rezultati studije i identificirani primjeri dobre prakse u razvoju publike službeno su predstavljeni u Poljskoj, dok se na internetskoj stranici culturalheritageaudiencedevelopment.wordpress.com/ mogu pronaći svi detalji o provedenom istraživanju.
