Više od dvije trećine blokiranih građana u Hrvatskoj duguje manje od 50.000 kuna. Od toga je trećina u kategoriji do 10.000 kuna. Riječ je o 109.000 građana s prosječnim dugom od 3740 kuna. Oni svi zajedno duguju 407 milijuna kuna, što predstavlja manje od jedan posto ukupnog duga blokiranih. Kada se njima dodaju blokirani s dugom između 10.000 i 50.000 kuna, kojih je oko 110.000 s prosječnim dugom od 26.000 kuna, proizlazi da dvije trećine blokiranih duguje 3,26 milijardi kuna i u ukupnom dugu sudjeluju s manje od osam posto.
pokazala je analiza temeljna na podatcima Fine, piše tportal.
Naime, Prema zadnjim podacima Fine, krajem studenog prošle godine bilo je blokirano 322.783 građana, a ukupan dug dosegnuo je 42,8 milijardi kuna. Premda astronomski dug i ogroman broj blokiranih na prvi pogled sugeriraju da je riječ o nerješivom problemu, već grubim uvidom u strukturu blokiranih prema veličini duga nameću se rješenja kojima bi se većina blokiranih mogla izvući iz dužničkog ropstva
Ako u obzir uzmemo činjenicu da kod manjih dugova u pravilu više od 50 posto duga čine kamate i troškovi ovrhe, nema sumnje da bi se otpisom kamata, smanjenjem troškova ovrhe (odvjetnički i javnobilježnički troškovi) i prolongiranjem otplate glavnice stvorili uvjeti za značajno smanjenje broja blokiranih.
U tome bi dodatni poticaj mogao biti i jednokratan otpis dijela dugova prema državi, koje je svojevremeno najavljivao ministar financija Zdravko Marić. Podsjetimo, ideja je bila da se dugoročno blokiranim građanima pod određenim uvjetima otpišu dugovi do visine prosječne plaće.
S druge je strane relativno mali broj dužnika s astronomskim dugom. Tako, primjerice, 4714 građana duguje nevjerojatnih 22 milijarde kuna, što predstavlja više od polovice ukupnog duga. Riječ je o pojedincima koji duguju više od milijun kuna, a u dužničko ropstvo u najvećem broju slučajeva ušli su kao poduzetnici (obrtnici ili slobodne djelatnosti) kojima su poslovi propali.
Kada se navedenoj skupini dodaju dužnici u kategoriji s dugom od 100.000 do milijun kuna, dolazimo do ukupno 61.354 građana koji duguju 36,5 milijardi kuna, što predstavlja više od 85 posto nominalnog duga.
Ovi dužnici uglavnom duguju bankama i tvrtkama s kojima su poslovali, a najčešće su u blokadi duže od godine dana. S obzirom na sasvim izvjesnu nemogućnost naplate najvećeg dijela ovih dugova i činjenicu da je riječ o obvezama proizašlim iz poslovnih odnosa, ove dužnike trebalo bi tretirati na sličan način kao i tvrtke koje su završile u stečaju.
To znači da bi se prodajom imovine dužnika trebali namiriti vjerovnici, a preostali dug otpisati kako bi se i tim građanima omogućio 'novi početak'.
