Nedjelja, 21 Siječanj 2018 12:06

Najveća opasnost od epidemije ospica je u Dalmaciji,šest posto manje cijepljene djece

Napisala: 
Najveća opasnost od epidemije ospica je u Dalmaciji,šest posto manje cijepljene djece

Pojava epidemije ospica u susjednim državama ponovno je aktualizirala problem pada procijepljenosti protiv te i drugih zaraznih bolesti u Hrvatskoj, što potvrđuje podatak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) da se u zadnjih šest godina broj cijepljene djece cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MPR), čija se prva doza daje djeci u drugoj godini života, smanjio šest posto, piše Index.hr.

 

Do 2011. godine postotak cijepljene djece u toj dobi uglavnom se kretao oko 96 posto, nakon čega počinje opadati, da bi 2016. broj cijepljenih pao na 90 posto.

Procijepljenost školske djece zasad dobra

Situacija s procijepljenošću MPR cjepivom zasad je još uvijek dobra kod školske djece, kada se prima druga doza cjepiva jer obuhvat iznosi 96 posto, iako je i tu zabilježen pad s obzirom na to da je prije 2011. godine iznosio 98 posto.

Najveći pad zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je 2016. prvu dozu cjepiva primilo svega 64,4 posto djece, te u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje se te godine cijepilo 70 posto djece u drugoj godini života.

Lošiju procijepljenost bilježe i Osječko-baranjska (86,3 posto), Primorsko-goranska županija (84,2 posto) i Istarska županije (90 posto), dok je procijepljenost u ostalim županijama iznad 90 posto.

Neke županije ne bilježe pad, pa su tako najveću procijepljenost kod male djece u 2016. imale Koprivničko-križevačka (98,1 posto), Varaždinska (97,4 posto), Šibensko-kninska (97,4 posto) i Sisačko-moslavačka županija (97,4 posto).

Prije cijepljenja umiralo dvadesetak djece godišnje

Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a Bernard Kaić kaže kako je prije organiziranog cijepljenja protiv ospica, koje je započelo 1968. godine, u Hrvatskoj prosječno godišnje od ospica obolijevalo oko 15.000 osoba, a umiralo dvadesetak, prvenstveno djece.

Ospice su se javljale u epidemijskim valovima u trajanju od jedne do tri godine, s kraćim razdobljima od godinu do dvije u kojem je bio manji broj oboljelih. Nakon uvođenja cijepljenja razdoblja između epidemijskih valova su se produžavala, valovi su trajali kraće, a broj oboljelih je postupno opadao.

Kombinirano cjepivo MPR u uporabi je od 1976. godine te se pokazalo djelotvornim i sigurnim.

U zadnjih petnaestak godina u Hrvatskoj su se javljali uglavnom pojedinačni uvezeni slučajevi ospica s povremenim širenjem na osobe u kontaktu, što svakih par godina rezultira manjim epidemijama.

"Posljednja veća epidemija zabilježena je u zimu 2014/2015. godine, kad je oboljelo 220 osoba, dok je u siječnju i veljači 2017. oboljelo njih sedmoro. Zadnja zabilježena smrt od ospica u Hrvatskoj desila se u sklopu jedne manje epidemije 2004. godine", kaže Kaić.

Statistike o smrtnosti u razvijenim zemljama pokazuju da na tisuću oboljelih od ospica umre jedna osoba. Kod zdrave i dobro uhranjene djece ospice su rijetko kada opasne, no moguće su bakterijska superinfekcija kao što je upala pluća, osobito u dojenčadi, ili upala srednjeg uha, koje se pojavljuju razmjerno često.

Osobe s ospicama posebno su osjetljive na infekciju streptokokima, koji su česti uzročnici gnojne angine, bakterijske upale pluća itd. a jedna je od komplikacija, iako rijetka, upala mozga (encefalitis), napominje Kaić.

Najopasnije u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji

O tome govore i podaci iz Srbije, gdje od početka listopada traje epidemija ospica, dosad je hospitalizirano 34 posto oboljelih, svaki osmi je kao komplikaciju razvio upalu pluća, dok je dvoje bolesnika umrlo.

Najveća je opasnost od pojave ospica kod nas u područjima koja bilježe najveći pad procijepljenosti, a to su Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija. Na pojačani rizik od pojave ospica prije desetak dana upozorio je i Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
 

Objavljeno u Vijesti
Više u ovoj kategoriji:

ČASOPIS VOLIM ŠIBENIK

 

MOK.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda mok.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se!