Od malog grada uz more do turističkog bisera, tako bi se mogao opisati smjer kojim u zadnjih 20 godina ide Šibenik, grad bogate povijesti pred kojim je, kako se čini, blistava budućnost. Stoga su šibenskim procvatom zadovoljni svi, ponajprije oni koji rade u turističkom sektoru na lokalnoj, ali i na državnoj razini, što nam potvrđuje i Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma.
- Šibenik je, slažu se svi, promijenio vizuru i hrabro se otisnuo u sam vrh turizma Dalmacije i Hrvatske. Kako vi vidite taj šibenski put?
Šibenik je jedan od rijetkih dalmatinskih gradova koji turizam punim plućima živi tek nekoliko posljednjih godina. Dok je u prošlosti bio poznat kao industrijski grad, posljednjih godina proživljava veliku preobrazbu i danas je svojevrsni turistički hit, jedna od najatraktivnijih destinacija u Hrvatskoj. Potvrđuju to i brojke jer ove godine turizam u Šibeniku bilježi porast od 14% u dolascima i 9% u noćenjima što dokazuje da se u Šibeniku, ali i cijeloj županiji turizam ne dešava slučajno, već je rezultat postupnih i promišljenih aktivnosti temeljenih na održivom razvoju. Dokaz tome su i brojne očuvane i turistički valorizirane atrakcije kao što su tvrđava Svetog Mihovila i tvrđava Barone, porast registriranih privatnih iznajmljivača te velikih investicija u turističke kapacitete kao što je investicija Dogus grupe koja je ulaganjem 40 milijuna eura u Šibeniku otvorila luksuzni D-resort uz marinu za prihvat superjahti u šibenskoj Mandalini te Solaris koji svake godine investira u povećanje kvalitete i kvantitete svoje ponude. Smatram da je razvojni put Šibenika krenuo u odličnom smjeru, te potičem da i dalje radite na održivom i lokalnom kreiranju planova razvoja turizma s naglaskom na proširenje ponude i van ljetnih mjeseci. Razvoj brojnih grana selektivnog turizma kao što su ruralni, kulturni, poslovni, pustolovni, povijesni, nautički, gastro ili pak cikloturizam, potvrđuje da se ovdje turizam ne temelji samo na suncu i moru već se svakom posjetitelju nudi mogućnost aktivnog i edukativnog odmora. Dodatno, u Ministarstvu turizma posebno pohvaljujemo što se posjećenost održava na podnošljivoj razini s pomnom brigom za očuvanje života domaćeg stanovništva te što svojim posjetiteljima nudite uravnoteženu i raznovrsnu ponudu.
- Zahvaljujući naporima bivše, te sadašnje gradske vlasti, ostvaruju se planovi o snažnijem valoriziranju bogatih kulturno povijesnih lokaliteta, ponajprije tvrđava, čime bi se omogućila i financijska samoodrživost.
To je odličan put jer, kao što sam već ranije naglasio, turisti u Šibenik ne dolaze samo zbog sunca i mora već ih prvenstveno zanimaju priroda i spomenici kulture što su predstavnici gradskih vlasti odlično prepoznali te tako usmjerili i turistički razvoj. Bitno je da svaki grad, svaka županija samostalno razvija planove te da oni vode financijskoj samoodrživosti, a Šibenik to potvrđuje. Šibenik zapravo sve više živi kulturni turizam, posebice zbog činjenice da je Šibenik prvi grad u Hrvatskoj, ali i šire koji ima dva spomenika pod UNESCO-vom zaštitom, katedralu Svetog Jakova i tvrđavu Svetog Nikole. Rijetko koji grad u cijelome svijetu može se pohvaliti time. Bogatu ponudu kulturnih i zabavnih sadržaja predvođenu dobro poznatim Međunarodnim dječjim festivalom, svake godine prati još i tristotinjak raznih manifestacija koje promoviraju domaće, autentično i ono najbolje od kraja; pa tako gastro, glazbeni, plesni, putopisni i brojni drugi festivali privlače posjetitelje iz raznih krajeva Europe i svijeta te tako jačaju financijsku samoodrživost.
- Šibenik ima čak četiri povijesne utvrde, Tvrđavu svetog Mihovila, Tvrđavu Barone, Tvrđavu svetog Ivana, te na morskom ulazu u Krešimirov grad, nadaleko poznatu Tvrđavu svetog Nikole. Na dvije tvrđave sve češće dolaze domaći i strani gosti, ide li se s približavanjem tih lokaliteta u dobrom smjeru?
Šibenik je, možda, među prvim gradovima u Hrvatskoj prepoznao važnost dugoročnog ulaganja u turizam i revitalizaciju kulturne baštine. Smatram da je revitalizacijom šibenskih kulturnih bisera, tvrđave sv. Mihovil i tvrđave Barone te najavljene obnove tvrđave sv. Ivana, za čiju je obnovu uspješno povučeno 41 milijun kuna europskih sredstava, započela nova turistička era Šibenika te mi je iznimno drago što nije obnovljena samo arhitektura već su svim posjetiteljima ponuđeni i prateći sadržaji; pregršt inovativnih sadržaja, atrakcija i proizvoda na turističkim lokacijama u gradu. Svaka lokacija uspješno je brendirana kao važan segment kulturnog turizma pa tako primjerice tvrđava Svetog Mihovila glasi kao najatraktivnija ljetna pozornica u Hrvatskoj, a tvrđava Barone kao vitalni spomenik kulture u kojem su objedinjeni multimedijalni, gastronomski i komercijalni sadržaji. Takav promišljen i kvalitetan rebrending svake godine privlači sve veći broj turista iz zemlje i svijeta.
- Turisti dolazeći u grad nerijetko ostaju zatečeni praznom gradskom jezgrom, bogatom povijesnim lokalitetima, no bez trgovina, suvenirnica, kafića, kako to promijeniti i probuditi centar iz stoljetnog sna, a ne pasti u zamku štekata poput Splita?
Već sada se može vidjeti velika razlika naspram nekoliko prethodnih godina jer se ipak otvara određeni broj kvalitetnih ugostiteljskih objekata, suvenirnica u formi concept i design storeova i trgovina, te potičem lokalno stanovništvo da nastavi u istom smjeru u kojem kvaliteta treba definitivno imati prednost naspram kvantitete. Razmišljajte da razvojem turizma razvijate i kvalitetu života lokalnog stanovništva te osluškujte i njihove želje i potrebe. I ono najvažnije, ne smije se zaboraviti da turizam traje svih dvanaest mjeseci, a ne samo nekoliko ljetnih te da se tako mogu rasteretiti ljetne gužve, kvalitetnije razvijati ponude i to na zadovoljstvo posjetitelja i lokalnog stanovništva. Kao i u predstavljanju kulturne baštine kroz tvrđave, u segmentima kao što su ugostiteljski objekti, trgovine i suvenirnice, vodite se predstavljanjem domaćeg, autohtonog i ponudite kupcima dašak Hrvatske na tanjuru, u čaši ili pak u vidu atraktivnih uspomena i suvenira.
- Kad govorimo o turističkim vrijednostima, jedan lokalitet se tek treba otvoriti turistima, kanal svetog Ante s tvrđavom sv Nikole, za što je županijska Javna ustanova zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko kninske županije dobila značajna europska sredstva.
Kanal svetog Ante vrlo je značajan jer vodi prema glavnim turističkim znamenitostima županije; prema Skradinu, a time i Nacionalnom parku Krka. Ovdje je prisutna snažna isprepletenost elemenata prirodne i kulturne baštine jer je prirodni položaj, izgled i biološka raznolikost Kanala izravno utjecala na stvaranje kulturnih vrijednosti koje se tu danas nalaze. Upravo je stoga i značajna turistička atrakcija te me veseli što će posjetitelji imati prilike i sami otkriti ljepote koje skriva.
- Ova županija je samo u listopadu zabilježila 184 tisuće noćenja, a od početka godine čak 7,1 milijuna noćenja što je najbolja potvrda da šibenski turizam postaje prepoznatljiv. Što im možete poručiti, na koji će način HTZ (Ministarstvo turizma?) stati iza turističkih djelatnika i predstavnika vlasti?
Ovaj grad i županija imaju temelja biti turistička meka ukoliko kvalitetno, održivo i smisleno upravljaju turizmom te su ove brojke zaista snažna potvrda da šibenski turizam postaje prepoznatljiv.
Za dobre turističke rezultate iznimno je važna sinergija javnog i privatnog sektora te neprestano ulaganje u kvalitetu smještaja i dobro osmišljena ponuda. Mi u Ministarstvo turizma ne možemo i ne želimo nametati planove i aktivnosti već svakoj lokalnoj jedinici želimo dati smjernice i odriješene ruke da kreira svoj turistički put i razvoj. Svaka sredina, odnosno lokalna zajednica mora odlučiti kakav turizam želi razvijati i prema tome planirati i donositi strategiju razvoja. U to moraju biti uključeni njezini stanovnici, kao i javni i privatni sektor, a država je tu da pomogne sufinanciranjem projekata. U suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom aktivno radimo na jačanju Hrvatske kao aviodestinacije i to posebice u predsezoni i posezoni te nam je cilj jačanje cjelogodišnjeg turizma kroz razvoj selektivnih oblika turizma, jačanje turizma na kontinentu, povećati investicije u turizmu te kvalitetno obogatiti usluge i ponude u destinacijama.
Kao Ministarstvo turizma stojimo na raspolaganju savjetima te potičemo održivi razvoj temeljen na destinacijskom menadžmentu. Kroz brojne programe Ministarstva turizma, kao što su Program Konkurentnost turističkog gospodarstva i Program razvoja javne turističke infrastrukture poduzimamo mjere kojima je cilj intenziviranje investicijske aktivnosti malih i srednjih poduzetnika te povećanje njihove kreativnosti i inovativnosti u obogaćivanju i tematiziranju destinacijske ponude. Tako primjerice kroz Program Konkurentnosti turističkog gospodarstva dodjeljujemo bespovratna sredstva poduzetničkom sektoru kroz četiri mjere za podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta i razvijanje dodatnih ponuda radi produljenja sezone, očuvanja radnih mjesta te rasta i razvoja turističkog gospodarstva. Ove godine na program je prijavljeno više od 600 projekata koje ćemo financirati sa gotovo 25 milijuna kuna. Kroz Program razvoja javne turističke infrastrukture u 2017. godini iz Fonda za razvoj turizma osigurano je 20 milijuna kuna, a potpore će se dodijeliti jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za sufinanciranje projekata i to za: za razvoj cikloturizma, uređenje plaža i centara za posjetitelje/interpretacijskih centara. Naša je želja da omogućimo što kvalitetnije i konkurentnije poslovanje svih turističkih djelatnika. Ovim putem pozivamo sve turističke djelatnike, poduzetnike i predstavnike regionalnih i lokalnih uprava da prate naše natječaje.
- Što je s kruzerima? Šibenik postaje često odredište svjetskih kruzera, no je li ova grad spreman za takvu vrstu turizma.
Turistički segment kruzera u Šibeniku u stalnom je razvoju a 2017. donosi čak 30 tisuća gostiju s paluba krstaša, što je u odnosu na minule godine značajno povećanje. Zbog specifičnosti kanala svetog Ante i morskog prilaza samom gradu, vjerujem da je prihvat putnika s kruzera zahtjevniji nego primjerice kod ostalih gradova te je ovdje potrebna dobra organizacija. Interes posjetitelja s kruzera svakako postoji, no na predstavnicima grada jest da smisleno osmisle projekt s ciljem izbjegavanja prevelikih gužvi i prenapučenosti u šibenskoj luci i u gradu.
Razgovarala: Ojdana Koharević
