Datum objave: 17. Srpanj 2017

Iris Ukić Kotarac javno pita:Tko su ljudi koji Mihi Mioču naređuju iz sjene?

Diana Ferić
Diana Ferić

Ne prestaju polemike oko uloge šibenske tvrtke Vodovod i odvodnja u dokapitalizaciji Jadranske banke i spašavanju NK Šibenik. Nakon što je Miha Mioč, direktor Vodovoda na nedavnoj pressici izjavio kako su ljudi koji su na višoj poziciji od njega tražili da Vodovod dokapitalizira Jadransku banku vijećnica u Gradskom vijeću Grada Šibenika s Nezavisne liste Stipe Petrine javno je, a svom Facebook profilu postavila pitanje: Tko to gradonačelniku i direktoru Mihi Mioču diktira iz sjene. Upravljaju li gradom neki treći ljudi koji nisu poznati građanima Šibenika ili se radi o prebacivanju političke i ine odgovornosti?“.

 

U svojoj objavi Iris Ukić Kotarac kaže:

 

Da su građani Šibenika i udjeličari u Vodovodu žrtve politike vidljivo je iz nedavne Miočeve pressice kada isti nije dogovorio na konkretna pitanja. Mioč je nastavio svoj politički i direktorski rad u manira kako to provodi gradonačelnik Burić. Govorio je a nije rekao ništa.
Tko je iznad Mioča i Burića!? Tko koga drži za …..
Osnovno pitanje koje se nameće nakon Miočeve pressice je tko je naložio direktoru Mihi Mioču da se Jadranska banka dokapitalizira sredstvima komunalnog poduzeća čija osnovna djelatnost je vodovod i odvodnja. Koja je svrha gradonačelnika, Skupštine društva, nadzornog odbora i Gradskog vijeća.
Podsjetimo gradonačelnik Burić na sjednici Gradskog vijeća od dana 19. prosinca 2014. godine, odgovarajući na moj upit sve vezano uz ulaganje 5 milijuna kuna sredstava komunalnog poduzeća u dionice Jadranske banke odgovorio je: cit: „Skupština nije sazvana, o tome se na nivou Skupštine nije raspravljalo. Po odgovoru iz Vodovoda nije bilo potrebno“
Gradonačelnik je jasno poručio da što se tiče dokapitalizacije to nije bio predmet niti da je sazvana Skupština, niti je on kao predstavnik u Skupštini u ime Grada Šibenika u takvom sustavu odlučivanja sudjelovao. Navodno su gradonačelnikove riječi i iste stoje u zapisniku sa sjednice Vijeća.

 

NIJE BILO PAMETNO NI KORISNO!
Lošu odluku direktora ne može sanirati ni odluka Nadzornog odbora!
Direktor Mioč s druge strane tvrdi drugačije, da je bila sjednica Skupštine u kojoj se amenovalo njegovu odnosno odluku Nadzornog odbora pa javnosti poručuje:
„Politika je to odredila preko Vodovoda. Da li je to bila pametna odluka? Vjerojatno nije. Da li je bila legitimna? Bila je! Tih 5 milijuna kuna ćemo mi dobiti natrag, možda to bude trajalo 2 godine ali ćemo taj novac dobiti natrag odnosno valorizirat ćemo na bilo koji način. Da li bi danas to napravio? Ne bi. Da li su me na to nagovorili raznorazni naši koji su “iznad mene”?
Usprkos svemu navedenom direktor i dalje tvrdi da je sve bilo zakonito.

 

STRUČNE SLUŽBE I NESTRUČNI REZULTATI
Zanima me, koje su to stručne službe Vodovoda prema riječima direktora napravila procjenu sigurnosti ulaganja sredstava Vodovoda u dokapitalizaciju banke. Ako elaborat postoji želim ga dobiti na uvid kao vijećnica Gradskog vijeća ali i kao građanka Šibenika koju zanima što i kako rade direktori radi kojih se eto praktično mijenja društveni ugovor da bi isti kao nezamjenjivi kadar i očito nekima koristan, ostali i dalje na svojoj funkciji.
Ne znam što su radile stručne službe ali ja sam s druge strane napravila „domaću zadaću“. Naime, uvidom u kretanje vrijednosnica Jadranske bake sa Zagrebačke burze evidentno je da je vrijednost dionice Jadranske banke rapidno padala. Nekad jaka banka očito nije mogla odoljeti nenaplativim potraživanjima i razno raznim interesima jer od kuda gubici.
Samim uvidom u kretanje dionica (a posjedujem podatke počevši od 5. siječnja 2007. godine do 7. travnja 2016. godine), vidljivo je da je nekad vrijedna dionica konstantno padala.

 

Primjerice kroz 2007. godinu prosječna cijena dionice primjerice na dan 31.12.2007 iznosila 13.450,00 kuna, tek godinu nakon toga 31. 12. 2008 iznos je bio 2.275,00 kuna , da bi 31.12.2009. godine, iznosila 2.440,00 kuna 31.12.2010 godine porasla na 2.930,00 kuna , ali na dan 14.12.2011. godine kad je izvršena posljednja kupnja iznosila tek 1.700,00 kuna, 11.12.2012. godine bila je 1.126,00 kuna, a 31.12.2013. godine tek 901,00 kuna,. Na dan 22.12. 2004. godine kad je izvršena posljednja kupnja i od strane Vodovoda sve u svrhu spašavanja privatne banke dokapitalizacijom javnim sredstvima građana iznosila je 850,00 kuna, dok 30.12. 2015. godine iznosila tek 299,00 kuna da bi primjerice 7. travnja 2016. godine iznosila 84,43 kune čime su se potvrdile sve moje zlokobne sumnje...
Samo iz navedenih podataka dade se zaključiti kako je Jadranska banka rapidno gubila na vrijednosti dionica. Odnosno da je nekad od jake dionice, koja je dosezala vrijednosti preko 19.000 kuna, ista toliko propala da je na kraju bila neminovna sanacija banke ..
Znamo kako su završili mali dioničari ali i Vodovod. Vodovod je u spašavanju banke izgubio sav udjel koji je bio težak više od 7 milijuna kuna.
Vodovod više nije dioničar banke niti mi imamo vlast i direktore koji gledaju javni interes.
Ako laže koza, ne laže rog, premda u ovoj priči građani Šibenika ispali su najveće rogonje.....

 

O nogometu i onih 5.8 milijuna kuna jamstava ću kasnije.....

 

Šibenski nogomet nisu mogle spasiti i donacije Vodovoda. Umjesto igrača ponekad je pametnije promijeniti kompletnu upravu i nadzorni odbor.
Stručne službe Vodovoda trebale su znati:

 

„Sukladno općim načelima sanacije navedenima u Zakonu, dioničari institucije u sanaciji prvi snose gubitke, nakon njih gubitke snose imatelji depozita koji sačinjavaju dopunski kapital Banke te potom vjerovnici institucije redoslijedom koji je definiran stečajnim postupkom. Slijedom navedenog, za pokriće gubitaka Banke najprije su iskorištene rezerve i temeljni kapital Banke, zatim dopunski kapital te nakon toga tražbine vjerovnika Banke koje nisu osigurane sukladno čl.5 st. 3 Zakonu o osiguranju depozita (dalje: neosigurane tražbine). S obzirom na to da je iznos gubitaka Banke bio veći od raspoloživog iznosa prikupljenog iz rezervi, temeljnog kapitala, dopunskog kapitala te neosiguranih tražbina, ostatak sredstava potrebnih za pokriće gubitaka osigurala je Agencija iz Fonda osiguranja depozita te Sanacijskog fonda. Vjerovnici Banke čije su neosigurane tražbine iskorištene za pokriće gubitaka u zamjenu su stekli dionice Banke razmjerno udjelu njihovih sredstava u novom temeljnom kapitalu Banke – stoji u objašnjenju kojeg potpisuju Nensi Marin i Vedrana Šarić, predsjednica Sanacijske uprave i Članica Sanacijske uprave Jadranske banke d.d.“

Iz kategorije: Vijesti