Datum objave: 01. Ožujak 2017

Knjigu Ivice Poljička "Revitalizacija povijesne jezgre Šibenika" u Zagrebu promovirali njegovi bivši profesori

Diana Ferić
Diana Ferić

Nova knjiga dr.sc. Ivice Poljička, državnog tajnika u Ministarstvu kulture „Povijesna jezgra Šibenika između propadanja i revitalizacije“, koju su su lani, upravo na 950. godišnjicu prvog pisanog spomena Šibenika izdali Gradska knjižnica Juraj Šižgorić, Muzej grada Šibenika i šibensko Veleučilište promovirana je u srijedu u Zagrebu, u prostoru Gradske knjižnice i čitaonice Bogdan Ogrizović. O knjizi su uz autora govorili njegovi bivši profesori, a sada kolege dr. s. Ognjem Čaldarević i Ivan Rogić te njegova kolegica i vršnjakinja dr.sc Anka Mišetić koja je proučavala povijesnu jezgru Splita, a nazočna je bila i Nina Obuljen, ministrica kulture RH. Bila je to promocija dijelom za stručnu javnost, a dijelom za Šibenčane koji žive u Zagrebu.

Opći je zaključak da je riječ o knjizi koja pridonosi razvoju urbane sociologije te promišlja sudbinu povijesnih jezgara obalnih gradova, kako i njezin naziv govori, između propadanja i revitalizacije što je u Hrvatskoj vrlo aktualna tema i goruće pitanje, ako se u obzir uzmu samo povijesne jezgre Dubrovnika i Splita.
Prvi dio knjige je teoretski ii obrađuje urbanu sociologiju i povijesne jezgre kroz njihov potencijal , ali i sudbinu u suvremenim gradovima, a drugi dio je nastao na temelju empirijskog istraživanja i to uglavnom pomoću kvalitativnih analiza - intervjua sa stanovnicima povijesne jezgre Šibenika, eseja koje su napisali šibenski srednjoškolci te analize sadržaja lokalnih medija.

 

„Autor pokušava odgovori na pitanje kako revitalizirati povijesnu jezgru, ali tako da se izbjegnu dvije zamke a to su ili njezino muzealiziranje i konzerviranje ili komercijalizaciju. Revitalizacija se ne odnosi samo na intervencije u prostoru već i na sociološku i ekonomsku revitalizaciju. U tome se ne bi trebalo orijentirati samo na povijesnu jezgru već treba otvarati njezinu komunikaciju s drugim dijelovima grada. Povijesne jezgre nisu samo fizički prostor i baština već su one simbol identiteta jednog grada i čimbenik njegovog duha, kao neponovljiv događaj. U ovoj knjizi autor upozorava i na brojne probleme šibenske povijesne jezgre koje dijeli s povijesnim jezgrama većine drugih gradova a to su manjak sadržaja, odlazak mladih ljudi, infrastrukturna zapuštenost“, istaknula je dr.sc Anka Mišetić.

Dr. sc Ivan Rogić je podsjetio kako je to treća knjiga Ivice Poljička koja potvrđuje njegov stalni interes za Šibenik, ali i koja je, kao i ostale dvije, privlači pozornost javnosti. U njoj je Ivica Poljičak primijenio sociologijski i povijesni pristup kroz tri faze razvoja Šibenika – pedesetih godina kada su sanirane ratne štete, potom od šezdesetih do osamdesetih godina kada se razvija industrija u Šibeniku i on gubi svoj identitet te faza nakon devedesete godine u kojoj modernost postaje zastarjelost, kako je kazao prof. Rogić. Napomenuo je i kako se u industrijalizaciji razvija periferija a pustoše povijesne jezgre, a primijetio je i kako je pustošenje šibenske povijesne jezgre počeo izgradnjom kompleksa Solaris , kao tercijalne tvornice na rubu grada. Upozorio je i kako Šibenik nema cjeloviti projekt revitalizacije svoje povijesne jezgre, plan njezinog upravljanja kao ni instituciju koja bi se time bavila.

 

Dr. sc. Ognjen Čaldarević je istaknuo kako je za donošenje takvog plana dragocjena upravo knjiga Ivice Poljička , a smatra io kako bi povijesna baština i tradicija trebale biti vrijednosti za sebe , nešto što predstavlja dugotrajnu vrijednost koja se s vremenom taloži, a ne vrijednost za neke druge ciljeve. „Vrlo je bitno utvrditi koliko su prijemni kapaciteti neke sredine, koliko može primiti posjetitelja, a da se ne naruši njezina ravnotežan i osnovna vrijednost“, zaključio je Čaldarević.

 

 Ivica Poljičak se zahvalio nakladnicima koji su izdali njegovu knjigu proizašlu iz njegove doktorske dizertacije, a priznao je kako je u prvom, teoretskom dijelu knjige zadržao objektivnost znanstvenika, ali da u drugom dijelu, koji je nastao prema svjedočenjima stanovnika šibenske povijesne jezgre i drugim empirijskim istraživanjima nije mogao izbjeći subjektivnost jer je ipak riječ no njegovom gradu.

Iz kategorije: Vijesti