Petar Baranović koji nosi listu Narodne stranke – Reformista u 9. izbornoj jedini vodi personaliziranu predizbornu kampanju, „krstari“ tom izbornoj jeidnicima i svakodnevno se susreće s ribarima, poljoprivrednicima, obrtnicima i s ostalim građanima osluškujući njihove probleme. Iza njega je već četverogodišnji rad u Saboru u kojem se dokazao kao zastupnik s najviše istupa za saborskom govornicom, više od 500:
Većina saborskih zastupnika, kada sjedne u saborske klupe, zaboravi sredinu koja ga je izabrala i ne reagira na njezine potrebe i probleme. Koje ste Vi teme od lokalnog značaja otvarali za saborskom govornicom u proteklom mandatu?
- Mislim da su moji istupi u Saboru jasno svjedočili o tome da sam se stalno borio i za interese sredine iz koje dolazim. Svoj bih rad podijelio u dvije skupine. U prvu spadaju moji prijedlozi i primjedbe na zakone koji se tiču života u priobalju, otočana, pomorskog dobra i ribarstva. Gledajući posebne slučajeve inzistirao sam u nekoliko navrata na odgovorima vezanim za sudbinu TLM i njegovih 600 zaposlenika, potom na slučaj kriminalne privatizacije HTP Primošten i činjenicu da hoteli u kojima je nekada bilo 1000 ležajeva danas nisu u funkciji. Doticao sam se i pitanja vezanih za Jadroliniju koja su bitna i za naše otočane. U četverogodišnjem mandatu imao imao oko 500 istupa. Mogu podvući suprotstavljanje Zakonu o obrtu iako sam tada bio u vladajućoj koaliciji. U slučaju „franak“ inzistirao sam i pokrenuo akciju sa skupinom kolega da se na dnevni red stavi tema o tome kako je u jednoj suverenoj državi došlo to gubljenja monetarnog suvereniteta, ali se to sve zatrpalo jer u Hrvatskoj postoje dvije ključne stranke koje nemaju karakter i koje su vinovnici svih štetnih odluka, jedni malo manje drugi malo više, ovisno tome koliko su bili na vlasti. Ukazao sam i na potrebu da se ta mjera odnosi i na obrtnike i vlasnike obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava jer su i oni uzimali kredite za opremu i strojeve u švicarcima. Na moje veliko zadovoljstvo Vlada je pozitivno reagirala i uvrstila je i obrtnike i poljoprivrednike u taj program rješavanja kredita u švicarcima.
Zašto ste se upustili u borbu za novi mandat, sada u drugoj stranci?
Ja ne bih rekao da je to druga stranka nego da je polovica narodnjačke ideje koja je suptilno transformirana u nešto što je otišlo iz zdravog liberalnog u neoliberalni pravac. Stao sam i uz čovjeka koji je kao mlad bio utemeljitelj narodnjačke s pokojnom Savkom Dabčević Kučar i drugim velikanima HNS –a, koji je bio mentor mnogim politički utjecajnim ljudima, a zabili su mu nož u leđa kada mu je bilo najteže. Osim toga ja imam i nerv za politiku s kojim se čovjek rodi. Možda će zvučati nevjerojatno, ali ja sam još kao dijete, u petom razredu osnovne škole, uz stripove kupovao i politički magazin . U meni je uvijek bio jak interes za politiku, strast da dublje i šire sagledam sve segmente života. Nakon protekle četiri godine imam puno više iskustva o tome kako postići određene ciljeve, kojim prečacima ići, a i srušene su mi mnoge zablude. Danas više nisam blagonaklon prema samo jednoj političkoj opciji jer svaka ima mana, ali preferencije još postoje. Danas imam i puno realniju sliku o tome kako funkcionira ova država, koji su problemi i koji dio korijenja hrvatske države je bolestan i treba ga liječiti ili amputirati.
Što Vas razlikuje od drugih kandidata i što je srž Vašeg programa ?
Ono što me najviše razlikuje je to što ne špekuliram kada spoznam neki problem i ne pitam se kako će se moja reakcija odraziti na moju daljnju karijeru i politički put. Vrlo je nezahvalno za političku karijeru pojedinca otvarati pitanja koja se odnose na najmoćnije ljude u našem svijetu kapitala. Za razliku od mojih kolega koji besramno šute i sakrivaju se iza sustava svojih dviju velikih stranaka i iza kratkovidnosti velikog broja birača ja nemam dlake na jeziku i ne kalkuliram. To je moja prednost u odnosu na stereotipne zastupnike i iz ovog kraja i iz cijele Hrvatske. Imamo dva dijela programa. Prvi je provođenje reforma energetike, uprave, školstva, ali i promjene Zakona. Tražimo da se rad na određeno vrijeme može primjenjivati samo u sezonskim djelatnostima, a da je neprihvatljiv u trgovini. Mi smo konkretni i jasno smo izračunali da je u zemlji od 4 milijuna ljudi dovoljno 10 jakih investicijskih projekata koji bi podigli BDP za 4 posto, a u to spadaju gradnja hidrocentrala, regulacija vodotokova sredstvima EU i rekonstrukcija željezničkih pravaca koji imaju gospodarsko opravdanje.
