Hrvatski arheolog i znanstvenik dr. Zdenko Brusić porijeklom iz Šibenika preminuo je danas u 76. godini života u Zadru. Bio je jedan od najuglednijih šibenskih znanstvenika i intelektualaca, a ostat će zapamćen kao jedan od pionira i otaca hrvatske hidroarheologije.
Rođen je 1938. godine u Šibeniku u kojem je nakon osnovne škole pohađao gimnaziju, a maturirao je u Zadru. Studirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao kustos u Ninu od 1966. do 1969. godine, a zatim do 1982. godine u Muzeju grada Šibenika. Nakon toga, do 1987. godine bio je direktor Arheološkog muzeja u Zadru. Za života je objavio veliki broj znanstvenih i stručnih radova, a vodio je niz važnih arheoloških istraživačkih projekata koji su donijeli važne pa i prijelomne spoznaje o prošlosti šibenskog područja, Dalmacije i Mediterana. Zahvaljujući zanimanju za hidroarheologiju, sa šibenskih arheologom Zlatkom Gunjačom i konzervatorom – restauratorom Daliborom Martinovićem, 1967. godine sudjelovao je u prvim podvodnim arheološkim istraživanjima koja su ikada provedena u Hrvatskoj.
Njih su trojica preronila, moglo bi se reći, čitav šibenski akvatorij. Otkrili su rimski brodolom kod rta Plavca na Zlarinu. Uslijedila su brojna rekognosciranja i istraživanja na Kornatima, u kanjonu Krke, na Prukljanskom jezeru, u kanjonu rijeke Cetine, na području Primoštena i Rogoznice, a zatim i diljem Jadrana, od Šipana i Mljeta do Savudrije. Posljednje veće podmorsko istraživanje pod vodstvom šibenskog muzeja proveli su na nalazištu rimskog brodoloma kod otočića Gušteranskom nedaleko otoka Žirja. Početkom osamdesetih godina Martinović, Gunjača i Brusić bili su vodeći ronilačko - arheološki tim na Jadranu. Otkrića do kojih su došli imala su golemi značaj za hrvatsku nacionalnu ali i svjetsku arheologiju. zahvaljujući čemu Muzej grada Šibenika posjeduje iznimno bogatu zbirku podmorskih nalaza.
Dr. Zdenko Brusić je bio zaljubljenik u svoj poziv, entuzijast i neumorni radnik. Radio je doslovno do posljednjeg trena svog života. Jedan od zadnjih projekata na kojem je radio bilo je nastojanje da se zaštiti dalmatinska janjetina kao jedinstvena vrijednost i najstariji gastronomski brend ovog dijela svijeta.
