Ivo Brešan je konačno u svom Šibeniku dobio nešto što svjedoči o tomu da je taj vrhunski, ne samo hrvatski nego i europski književnik i dramatičar, u njemu živio i stvarao. Danas, na njegov rođendan, u atriju šibenskog teatra otkrivena je njegova bista u nazočnosti, za značaj tog događaja, ipak malobrojnih Šibenčanki i Šibenčana te njegovog sina Vinka Brešana i pjesnika Enisa Kiševića.
"Profesor Ivo Brešan nas je sve zadužio svojim likom i djelom, kao vrstan majstor pisane riječi. Ova bista će biti trajni i vječni spomen činjenici da je ovdje radio i stvarao. To je prvi korak do krajnjeg cilja, onog najkvalitetnije mogućeg odavanja počasti ovakvom književnom velikanu", kazao je u ime gradonačelnika Šibenika Željka Burića i gradske uprave Paško Rakić, šibenski gradonačelnik aludirajući na to da se nije odustalo od uređenja Brešanove memorijalne sobe.
O Brešanu je govorio i Brešanov prijatelj i prijatelj hrvatskog kazališta i Međunarodnog dječjeg festivala, pjesnik Enis Kišević:
"Brešana je i sada lijepo sresti u mislima, pogotovu nama koji smo ga za života imali čast vidjeti i čuti. Ivo je svakim svojim slovom više skrbio o drugima nego o sebi. Kad je Brešan u pitanju smrt ne postoji. Smrt je samo stanka u kojoj će još dugo, dugo, odjekivati Brešanova riječ. On je u potpunosti ispuni riječi onog bosanskohercegovačkog šaljivđije iz 15 stoljeća koji na svom pogrebnom stećku napisa. "Ako ikako možeš ne dolazi ovamo.".Nekad su samo kraljevi imali svoje dvorske lude koje su ih nasmijavali njih i plemstvo, a Ivo Brešan je prvi kralj koji je svoje prijestolje iznio na ulicu i danas dovikuje, ne samo svome puku nego i cijelom svijetu - kraljevstvo za smijeh "; istaknuo je Kišević. Na kraju je pročitao nekoliko misli o Brešanu i odnosu prema njemu i njegovom dijelu Pere Mioča, najboljeg poznavatelja Brešana i njegovog djela, a koje govore o nepravednom odnosu prema njemu i malograđanskoj recepciju njegovog djela u Hrvatskoj jer se Brešan još uvijek ne nalazi u antologijama književnosti niti je, iako je to bilo predloženo, postao akademik.
Brešanovu bistu izradio je mladi kipar Nikola Vudrag porijeklom s varaždinskog područja, a ne sa šibenskom što bi se dalo zaključiti po prezimenu . Kazao je da je to bio zahtjevan zadatak i da se rukovodio onim što je o Brešanu čuo od njemu bliskih ljudi. "Izrada biste je dugo trajala, ali me je razveselio onaj moment kada mi je u atelje ušao Vinko Brešan, nenajavljen i začudio se što ta bista radi u mom ateljeu".
"Zaustavio me u Zagrebu netko na cesti i kazao, ajde sa mnom da ti nešto pokažem. Uđem u atelje i vidim bistu vlastitog oca. Bilo mio je to malo šokantno. To me emocionalno uzbudilo i razveselilo. Ja u njoj prepoznajem svog oca, njegov smiješak. Mislim da je ovaj mladi slikar to sjajno napravio ida je uhvatio taj bitan trenutak duha"; izjavio je novinarima Vinko Brešan.
Na pitanje o tomu kako doživljava to što Brešanovo djelo u Hrvatskoj nije pravedno valorizirano kazao je:"Ta percepcija njega i njegovog djela je naš problem. On taj problem nema. Ja uvijek kažem da je njemu osigurana vječnost jer kad se god bude izvodio Shakespeareov Hamlet, a to je dok god bude ljudskog roda, izvodit će se i Brešanova predstava "Hamlet u Mrduši Donjoj. Za sve druge umjetnike veliko je pitanje hoće li njihovo djelo izdržati test vremena. Za Brešana znamo da hoće". Recimo, danas sam gledao na HTV-u TV kalendar . Ni slova o mom ocu. Oni nisu ni primijetili da je Brešan ikad postojao. To je predmet ovog vremena i ovog prostora. Njega promocija nije nikada zanimala jer da je bilo drukčije gradio bi karijeru i otišao živjeti u metropolu, a ne bi ostao u Šibeniku jer je želio učiti Šibenčanke i Šibenčane hrvatski jezik i bio je zadovoljan s tim da je bio srednjoškolski profesor.
Nakon otkrivanje biste prof. dr. sc. Ivana Boškovića održao je 45 minutno predavanje pod nazivom "Brešan i hrvatska književna kultura". Govorio je o Brešanu kao jednom od najznačajnijih imena hrvatske književnosti, podjednako uvjerljivu i poticajnu kao dramskom i proznom piscu, ne manje i kao filmskom scenaristu. "Kada je riječ o atribucijama koje se upisuju u Brešanov književni portret, svakako treba istaknuti da je najplodniji i najizvođeniji, legendarni i najistaknutiji, senzacionalni i antologijski, velikan i rasni autor, cijenjeni hrvatski autor. Pripisuju mu se i atribucije „najvećeg suvremenog europskog dramatičara“ te „književne gromade“ koja je „Shakespearea uhvatila za bradu“, istaknuo je.
Na kraju su Pero Mioč, Jasminka Antić i Anđelko Babačić izveli Brešanovu "Autodenuncijacija"
Obilježavanje Brešanovog rođendana bit će nastavljeno 29. svibnja kada će Dramski studio "Ivana Jelić" HNK u Šibeniku izvesti posebnu predstavu
"U potrazi za Hamletom u Mrduši Donjoj" kao eksperimentalni i istraživački pokušaj kreiranja kazališne predstave atipičnom metodom čitanja postojećeg teksta i režijskog koncepta. Plan je navesti starije polaznike Dramskog studija HNK u Šibeniku da sami tumače tekst Ive Brešana , naprave podjelu uloga i prilagode komad vlastitoj generaciji i razumijevanju kako samog sadržaja drame, tako i kazališta kao medija.
