Četvrtak, 12 Listopad 2017 10:53

"Ljepotice i Leenanea" HNK Šibenik oduševile sinoć zagrebačku publiku na Gavelnim večerima

Napisala: 
"Ljepotice i Leenanea" HNK Šibenik oduševile sinoć zagrebačku publiku na Gavelnim večerima

Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Šibeniku otvorilo je sinoć u Zagrebu festival 32. Gavelline večeri s predstavom 'Ljepotica iz Leenanea' redatelja Dražena Ferenčine, potresnom obiteljskom dramom o neispunjenim snovima i promašenim životima iz pera jednog od najvažnijih suvremenih irskih dramatičara Martina McDonagha.

Glumci HNK-a Šibenik svojom su izvedbom oduševili zagrebačku publiku, koja ih je ispratila velikim aplauzom, a nakon izvedbe, u razgovoru s publikom koji su u atriju kazališta moderirali dramaturginja Mira Muhoberac i glumica Gavelle Martina Čvek, redatelj i ansambl govorili su o procesu rada na predstavi, piše tportal.


Kostur predstave čini priča o jednostavnoj i usamljenoj ženi na pragu srednjih godina Maureen (Franka Klarić) i njezinoj manipulativnoj staroj majci Mag (Biserka Ipša), koja se stalno miješa u kćerin život, držeći je svojim razmaženim staračkim zahtjevima neprekidno svojim taocem.
Majka i kći žive u trošnoj kućici na brdu pokraj mjesta Leenanea u Irskoj, a njihovi su jedini posjetitelji dvojica braće, Ray i Pato (Bojan Brajčić i Jakov Bilić).
McDonagh razvija situacije i likove utemeljene u stvarnosti Irske ranih devedesetih godina prošloga stoljeća, sastavljenoj od niza specifičnosti koje se ponavljaju – naziva prehrambenih proizvoda, naslova televizijskih sapunica. Pažljivim redateljskim slaganjem obrazaca ponašanja i kretanja, glumci uspijevaju doseći ekstremne razine dubokih emocija, pa i užasa, a sve uz dozu ironičnog humora.
Majka i kći promatraju se u toj sirotinjskoj seoskoj kuhinji poput dviju lavica, neprekidno se izmjenjujući u napadima u kojima si zadaju emotivne, ali i stvarne ožiljke. Jedan od vrhunaca tog destruktivnog odnosa majka-kći, na koji publika zaustavlja dah, jest kad Meg potajice spaljuje pismo upućeno Maureen, uništavajući tako kćerinu jedinu šansu za sreću - u tom trenutku pomislimo da točno znamo što se događa i gdje leži problem u tom domaćinstvu.
No, takvo je tumačenje pojednostavljeno i pogrešno, jer kako priča odmiče sve je jasnije da disfunkcija te obitelji nije nimalo jednostrana, a odgovor na pitanje čija je patologija ishodište tog bolesnog odnosa nije tako očigledan kako se možda na prvi pogled čini. Lik majke lako bi se mogao podvesti pod stereotip sebične zlostavljačice kojoj je jedini cilj zadržati uz sebe barem jednu svoju kćer da se o njoj brine.
Međutim, u završnom krešendu te potresne emotivne drame, pokazuje se da je sasvim lako moguće i to da ona samo igra ulogu, nastojeći zaštititi kćer od eskalacije psihoze koja bi ju mogla odvesti u potpuno ludilo.
Ferenčina nas u njihovu tragediju uvodi postupno, polako, dopuštajući lagana ubrzanja sve do dramatično intenzivnog kraja koji gledatelja ostavlja zbunjenog i duboko pogođenog.


Prve večeri 32. izdanja festivala koji svake jeseni zagrebačkoj publici predstavlja ponajbolja recentna kazališna ostvarenja iz Hrvatske i regije, publiku je uvodno pozdravio ravnatelj organizatora festivala, Gradskog dramskog kazališta Gavelle Boris Svrtan.
Najavio je bogat i šarolik program temeljen na velikim ansambl predstavama koje ukazuju na dominaciju suvremenog dramskog pisma 'u dijalogu s klasicima', a svima je zajedničko propitivanje temeljnih problema suvremenosti.
Fokus je ove godine na ženskom pismu koje daje zanimljiv odgovor i baca novo svjetlo na 'žensko pitanje', rekao je Svrtan, a ukupno će do 21. listopada biti prikazano deset predstava u službenoj konkurenciji za festivalske nagrade, te jedna izvan konkurencije, koja će biti izvedena zadnjeg dana festivala, nakon proglašenja laureata.
Za najbolju predstavu festivala, najbolju predstavu u produkciji kazališta iz RH, najbolju režiju te najbolju žensku i najbolju mušku ulogu natječu se kazališta iz Rijeke, Splita, Šibenika, Zagreba, Beograda i Maribora, a o tome tko će ih dobiti ove će godine odlučivati žiri u sastavu Ivana Buljan Legati, Sebastijan Horvat i Damir Karakaš.
Svrtan je publiku pozvao da, u skladu s temeljnom potragom osnivača 'kazališta u Frankopanskoj' Branka Gavelle za suigrom publike i glumaca, otvori festival 'malim performansom' u kojemu mu se na pozornici pridružila i zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević, te ustane i jednoglasno proglasi festival otvorenim.
 

Objavljeno u Kultura i zabava
Više u ovoj kategoriji:

ČASOPIS VOLIM ŠIBENIK

 

MOK.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda mok.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se!