Petak, 08 Travanj 2016 14:25

Modrušan: Komu će naši suvremenici biti tradicija, ako štedimo na kulturi

Napisao: 
Modrušan: Komu će naši suvremenici biti tradicija, ako štedimo na kulturi

Antonija Modrušan, ravnateljice Galerije sv. Krševana za ovu godinu tek planira otvoriti vrata crkvice na Gorici u Šibeniku koja je preuzela funkciju galerije sa statusom recente. S programom kasni, priznaje, mjesec do mjesec i pol dana, no tome su, kaže, 'kumovale' financije, odnosno, izostanak istih.

 

-Galerija u ovoj godini raspolaže s četvrtinom sredstava manje u odnosu na prethodne godine i s obzirom da samo odradili program za 2015. godinu, koji je bio unaprijed dogovoren, s jednim nedostatkom, taj nedostatak protegnuo se u ovu godinu i zato nismo radili ništa dok nismo podmirili te račune – objašnjava Modrušan.


Galerija sv. Krševana inače je poznata među umjetničkim krugovima kao galerija koja godišnje ugosti rekordan broj izložbi, a nerijetko prijeđe i brojku od 20. Međutim, tekuća godina donijet će promjenu na tom planu pa će broj izložbi biti prepolovljen. Ono što se, pak, neće dirati, napominje Modrušan jest – kvaliteta umjetničkih radova.

 

 

- Ne! To nikako ne smijemo dozvoliti i zato ćemo smanjiti broj izložbi, ali nikako kvalitetu dirati. Galerija, svaka izložba mora imati kustosa, suradnika izvana jer poanta je da se umjetnici i kritičari, likovnjaci općenito prožimaju, izmjenjuju. Ne možemo se stisnuti u šibenske okvire i sve sami raditi. To jednostavno ne ide tako i galerija bi na taj način izgubila recentni status – napominje ravnateljica koja raspolaže i sa studijom Galerije sv. Krševana koja je najčešće na usluzi i drugim kolegama iz kulturnog miljea, obično su to organizatori dječjih radioničkih programa poput Međunarodnog dječjeg festivala, Međunarodnog festivala animacije Supertoon…

 

Galeriji je potrebno i osvježenje u vidu građevinskih radova poput promjene krova, postavljanje nove rasvjete, ali sve to pričekat će iduću godinu za kada se namjeravaju ispitati mogućnosti povlačenja sredstava iz nekakvih fondova, Ministarstva kulture. Modrušan kaže kako situacija nije nimalo ružičasta, ali da to nije samo slučaj u Šibeniku već na nivou Hrvatske te da je najlakše uštedjeti novac upravo u kulturi.

 

NEDOVOLJNO FINANCIJA, NEDOVOLJNO MLADIH NA IZLOŽBAMA

 

- U Hrvatskoj imamo toliko akademskih umjetnika, toliko je akademija i, ako ćemo ekonomski, na njih, njihovo školovanje potroše se sredstva, a nemate ih gdje zaposliti. Stvarate socijalne slučajeva koji se moraju snalaziti na koje kakve načina, pa i odlaziti vani. Kultura je ono što daje identitet jednom narodu. Ne dolaze turisti u grad gledati TLM, nego katedralu. Naši suvremenici će za 200, 500 ili 1000 godina nekomu biti tradicija, ali što ćemo mi njima ostaviti kad smo na svemu štedjeli?! – postavlja pitanje.

 

Osim financija, evidentan je i izostanak publike mlađe generacije kojoj posjećivanje izložbi bilo da je riječ o onima u Galeriji, Gradskoj knjižnici 'Juraj Šižgorić' ili, pak, Muzeju grada Šibenika nije prvi izbor kvalitetnog provođenja vremena. Priznaje to i prva žena Galerije koja živi na račun Gradske riznice.

 

-Nažalost, nema povećanja publike. Nadamo se da će nam reforma školstva donijeti nešto dobro po tom pitanju jer već godinama djeca u osnovnim školama imaju samo jedan sat likovnog, a u srednjim školama kako koja ustanova. Najbolju publiku što se tiče djece i mladih tiče imamo u vrtićima gdje se tete trude dovoditi djecu i približiti im ono što gledaju. U osnovnim školama postaje komplicirano voditi djecu na izložbe jer im sat traje 45 minuta što nije dovoljno vremena i tu je ta papirologija oko potpisivanja papira. Gimnazijalci dođu tu i tamo, ali mlada publika koja je najvažnije je izostala. S druge strane, moramo ih probuditi pa ako nekog to takne i postane umjetnik puno smo napravili – zaključuje Modrušan.

 

PROGRAM ZA SEZONU 2016.

 

Ono čime će ove godine pokušavati zainteresirati šibensku publiku, staro i mlado jest program s naglaskom na šibenske autore, a sve povodom priključivanja programu obilježavanja 950. obljetnice prvog pisanog spomenika grada Šibenika i to nekim mladim imenima poput Lane Stojičević i Duje Kodžomana koji su unatoč svojim mladim godinama već afirmirani mladi umjetnici kojima se, kaže Modrušan, Šibenik itekako može ponositi. Lana tek treba sastaviti izložbu, dok će se Duje predstaviti sa svojim diplomskim radom.

 

- Imamo grupu mladih afirmiranih umjetnika koji ne žive u Šibeniku. Oni će imati izložbu u rujnu. Sigurno ih ima desetak koji će se predstaviti u gradu, pridružiti se toj proslavi, a mi ćemo se s njima, na kraju krajeva, i podičiti jer su oni iz Šibenika koji nije samo grad glazbe nego i grad likovnjaka, bogate kulture i tradicije – napominje.

 

Prva izložba u ovoj sezoni najavljena je za 21. travnja, a otvorit će je autor Munir Vejzović koji još nije izlagao u Šibeniku. Osim njega, izložbe za Krešimirov grad spremaju grafičar iz Osijeka, Stanislav Marijanović, potom Ana Belzanze, Hrvoje Urmović, Milan Zoričić i to je tek početak unatoč smanjenom broju jer izložbi će biti i u Studiju Galerije sv. Krševana, a izlagat će još kninskih umjetnika, zatim članova šibenskih udruga likovnih amatera…

 

 

- Bit će organizirane i Svibanjske glazbene večeri pa nastojimo uklopiti program Galerije i Glazbe jedno s drugim. Tematika izložbe bit vezana uz glazbu. Nastojimo svaki put napraviti šareni zbir i što se tiče i zrelosti umjetnika, tako i izričaja pa imamo slikare, kipare, dizajnere tekstila – objašnjava.

 

NEOSTVARENE ŽELJE KOJE SE MORAJU REALIZIRATI


- Suvremena kultura je potrebna jer živimo sada oslonjeni, naravno, na tradiciju i Šibenik, to se već godinama govori, treba jednu galeriju suvremene umjetnosti koja će se vjerojatno dogoditi u neko dogledno vrijeme, ali trebamo svi zapeti. Ne može to samo jedna osoba raditi. Zasad postoji samo želja, a bila je i ta kriza koja je navodno prošla pa je bilo bezobrazno za očekivati da se i to pokrene. Puno se stvari dogodilo, pokrenulo, obnovilo pa će valjda i to doći. Morat će jer ovo je grad Međunarodnog dječjeg festivala, ako ništa drugo, toliko je kvalitetnog materijala proizašlo s dječjih radionica koji se čuva svugdje da naprosto zahtjeva muzej dječje umjetnosti – govori Modrušan, dodajući da bi sve to stalo u jednu kulturnu javnu ustanovu ili kulturni centar te da kultura nikako ne bi smjela biti u službi turizma te da 'ako želimo ponuditi nešto prvo sebi i našoj djeci, a onda i ljudima koji ovdje dolaze, onda se mora nešto i uložiti'.

 

- ve moglo sjediniti u jednu ustanovu, kulturni centar. Jer, mi toga ionako nemamo. Sve se radi u Galeriji, Knjižnici, Muzeju koji je opet specifičan. Tako da Šibenika ako se misli baviti kulturom koja nikako ne smije biti u službi turizma, ali ako želimo ponuditi nešto prvo sebi i svojoj djeci pa onda i ljudima koji ovdje dolaze onda se mora nešto i uložiti.

 

 

Piše: Snježana Klarić

Objavljeno u Kultura i zabava
Više u ovoj kategoriji:

ČASOPIS VOLIM ŠIBENIK

 

MOK.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda mok.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se!