Šibenik je, uz Split i još nekoliko dalmatinski gradova, bio domaćin VIII Mediteranskim igramo od čijeg je održavanja prošlo 50 godina. Zahvaljujući njima Šibenik je dobio nekoliko vrijednih sportskih objekata, a i šibenski sportaši su na njima postigli uspjeh. Stoga je vrijedno podsjetiti na tu obljetnicu.
Na VIII. Mediteranskim igrama zlatnu medalju kao igrač nogometne reprezentacije Jugoslavije osvojio je Šibenčanin Nikica Cukrov, a srebrom se okitila posada četverac s kormilarom Janez Grbelja, Stevo Macura, Branko Gracin, Ivo Despot, Ante Ban, kormilar.
Šibenski četverac s kormilarom želio se revanširati veslačima Francuske koji ih nadmašili na Svjetskom prvenstvu na Bledu, ali su Francuzi bili jači i pretekli su ih u finišu. Četverac s kormilarom jedina je autentična šibenska sportska ekipa koja je osvojila odličje na VIII. Mediteranskim igrama.
Zvijezda šibenskog djelam mediteranskih igara bio je Matija Ljubek, jedan od najboljih hrvatskih sportaša svih vremena. On je na stazi u Zatonu osvojio tri zlatne medalje u kajaku.
Osim posade četverca s kormilarom, na VIII. Mediteranskim igrama medalje su osvojila još dvojica šibenskih sportaša. Bili su Zdravko Huljev i Milan Radetić. Njih su dvojica kao članovi posade četverca bez kormilara uz Darka Mikšića i Dragana Vujovića iz zagrebačkog veslačkog kluba Mladost, osvojili brončane medalje.
Mediteranske igre, održane 1979. godine u Splitu, Trogiru, Makarskoj, Omišu, Zadru, Šibeniku, Zatonu, Sinju, Stobreču, Supetru i Hvaru, jedan je od rijetkih događaja koji se u Šibeniku pamti baš onako, lipo i vedro, a spominje se s osmjehom. Iako Šibenik nije bio domaćin VIII. Mediteranskih igara (VIII. MIS / Mediteranske igre Split) ipak je dao golemi doprinos uspjehu te najveće i najvažnije sportske manifestacije koja je ikada održana u Dalmaciji. Osim toga Mediteranske igre su u Šibeniku ostavio neke važne vidljive i još važnije nevidljive tragove koji će bitno utjecati na imidž i identitet Šibenika, ali i njegovu buduću sportsku afirmaciju.
Mediteranske igre donijele su Šibeniku moderni nogometni stadion sa suvremenom rasvjetom i neophodnim objektima te za velike sportske priredbe uređenom sportskom dvoranom na Baldekinu. Dobio je Šibenik i u to vrijeme najbolju svjetsku veslačku stazu u Zatonu. Šibenik se za MI posebno vrijedno spremao i pripremao pa je 16. rujna, 1979. godine kada je otvoren njegov dio Mediteranskih igara disao kao istinska europska metropola i ravnopravni dio velikog, ne samo sportskog, svijeta.
Zahvaljujući organizaciji dijela natjecanja igara kojih je domaćin bio Split, Šibenik je stekao, kako se to danas kaže, vrijednu sportsku infrastrukturu, ali i samopouzdanje koje će ga vrlo brzo, kroz naredne 3 - 4 godine, dovesti do statusa jednog od najuspješnijih sportskih gradova u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji.
Više pročitajte na https://issuu.com/volimsibenik/docs/volim__ibenik_no36
