"Posadi drvo, ne budi panj" naziv je akcije koje je ujedinila gotovo dvadeset tisuća ljudi na najvećoj društvenoj mreži Facebooku, ali skoro je nepoznato da je jedan Šibenčanin i bez takve akcije tridesetih godina prošlog stoljeća pošumio veći dio Šibenika, bez društvenih mreža, sam. Njegovo ime je Mate Baranović, a priču o njemu donosimo u novom broju časopisa "Volim Šibenik" .
"Posadi Slapove Krke, odnosno Skradinski buk kako je danas njihovo općeprihvaćeno ime, temeljni središnji prirodni fenomen Nacionalnog parka "Krka" koje Republika Hrvatska čuva i štiti kao jednu od svojih najvećih nacionalnih vrijednosti prirodne baštine te kanal sv. Ante koji je kao značajni krajobraz zaštićen od 1974. godine, onakve kakvima ih danas vidimo i doživljavamo, krajem 19. stoljeća oblikovao je šibenski šumar Mate Baranović. On je bio nositelj velike desetogodišnje akcije pošumljavanja krša i goleti u šibenskoj okolici krajem 19. stoljeća u čijem provođenju je imao potporu općinske uprave i šibenskog načelnika Ante Šupuka.
Pošumljavanje krških goleti u okolici Šibenika bio je dio velikog projekta Austro Ugarske Monarhije pošumljavanja krša i goleti duž hrvatskog dijela obale Jadranskog mora pokrenut u drugoj polovici 20. stoljeća.
Prema pisanju dalmatinskog prirodoslovca, profesora Petra Biankinija, na šibenskom području u središtu tih nastojanja bio je šumar Mate Baranović.
Baranović se rodio u Šibeniku 1867. godine, a umro je u Zagrebu 1939. godine. U Šibeniku je završio Ratarsko-gospodarsku školu. Kao najboljem učeniku s izvrsnim ocjenama i uzornim ponašanjem, uprava općine Šibenik, na preporuku načelnik Ante Šupu, oca suvremenog Šibenika, omogućila mu je nastavak školovanja na visokim školama u Križevcima gdje studirao gospodarsko-šumarske znanosti, smjer šumarstvo. Diplomirao je 1887. godine i odmah se vratio u rodni Šibenik u kojem radi do 1905. godine kada je zbog osobnih razloga otišao u Zagreb gdje je bio upravitelj većih šumskih kompleksa u okolici Zagreba.
Tijekom 18 šibenskih godina posvetio se pošumljavanju, kako se to tada zvalo, obešumljenih goleti na području tadašnje općine Šibenik te izgradnji perivoja i hortikulturnom uređenju Šibenika po uzoru na europske metropole.
Više na: https://issuu.com/volimsibenik/docs/volim__ibenik_no35