Datum objave: 05. Svibanj 2016

Zaboravljena Šibenčanka, operna božica i kraljica bel canta Ester Mazzoleni

Šibenik News
Šibenik News

Glasovita Šibenčanka Ester Mazzoleni koja slovi kao jedna od najboljih europskih i svjetskih opernih pjevačica 20. stoljeća, svojim je glasom i umjetničkom strašću izazvala divljenje u glazbenoj Europi već na svom prvom velikom međunarodnom debiju u Rimu, u veljači 1906. godine.

 

Ljubitelji i poznavatelji opere jednodušni su u ocjeni da je upravo Ester bila nedostižna u ulozi Bellinijeve Norme i Verdijeve Aide, prije pojave Marie Calas. Ta slavna sopranistica punih je dvadeset godina s golemim uspjehom vladala opernom scenom pjevajući repertoar dramskog soprana u operama Bellinija, Donizzetija, Wagnera, Puccinija i Verdija. Nastupala je i pod dirigentskom palicom dirigenta Artura Toscaninija, a glazbeni su je kritičari prozvali kraljicom bel canta.

 

Na vrhuncu slave Ester je pjevala s pučkim pjevačima u Šibenskom kazalištu

 

Na vrhuncu karijere, u trenucima kada je bila slavljena kao operna božica, Ester Mazzoleni je nastupala i u Šibenskom kazalištu sa šibenskim pjevačima amaterima, stavljajući na repertoar čak i skladbe dirigenta šibenskog amaterskog kazališnog orkestra.

 

Ta fetiva Šibenčanka bila je rođena u jednoj od najuglednijih šibenskih obitelji. Njeni preci doselili su  u Šibenik iz Italije u 18. stoljeću, a tijekom jednog i pol stoljeća obitelj Mazzoleni dala je Šibeniku čak deset uglednih liječnika, odvjetnika, intelektualaca i glazbenika, među kojima su najpoznatiji bili braća Franjo i Paolo.


Paolo Mazzoleni (Šibenik, 1831. – Lovran, 1923.), publicist i javni djelatnik, bio je jedan od glavnih inicijatora izgradnje kazališne zgrade u Šibeniku te čelnik Društva šibenskog kazališta, koje je 1864. godine prikupljalo novac i organiziralo njegovu gradnju, te kasnije godinama uspješni voditelj, impresario i mecena kazališta, koje je bilo otvoreno 18. siječnja 1870. godine.

 

Nazvano je Teatro sociale da Sibenico zato što su ga gradili Šibenčani bez pomoći države i lokalne vlasti, ali je već 1872. godine dobilo novo ime Teatro Mazzoleni u čast njegovog brata Francesca (Franje) Mazzolenija (Šibenik, 1825. – Rosillipo, 1908.), glasovitog tenora koji je vladao europskom opernom scenom druge polovice 19. stoljeća.


Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku izgrađena je prema nacrtima arhitekta Josipa Slade iz Trogira kao umanjena verzija zgrade Teatra Fenice u Veneciji. Bilo je to najveće i najljepše kazalište toga doba u Hrvatskoj.

 

 Veliki debi 24. siječnja 1906.

 

Ester Mazzoleni rođena je u Šibeniku 12. ožujka 1883. godine od oca Paola i majke Filomene Rossini. Prve poduke iz pjevanja dobila je od maestra Antonija Ravasija koji je iz Bergama došao u Dalmaciju. Još kao djevojčica nastupala je u šibenskom kazalištu.

 

Početkom 1906. godine otišla je s ocem u Milano da bi studirala slikanje, međutim nakon slučajnog susreta s upraviteljem Teatra Costanzi u Rimu dobila je poziv na audiciju na kojoj je tako briljirala da je već 24. siječnja 1906. godine nastupila u ulozi Leonore u operi Trubaduru. Iste godine nastupila je prema izričitoj želji samog skladatelja Amintorea Gallija u milanskom Teatru Dal Verme u njegovoj operi David.

 

Miljenica slavnog Artura Toscaninija

 

Njen uspon na europskoj opernoj sceni bio je munjevit. Imala je tek 25 godina kada je 18. siječnja 1908. godine s velikim uspjehom nastupila u jednoj od najvećih i najprestižnijih opernih kuća, u slavnoj Scali. U ulozi Isabelle u Franchettijevoj operi Cristoforu Colombu, pod ravnanjem najvećeg dirigenta toga doba Artura Toscaninija, oduševila je publiku koja je njen nastup nagradila do tada nezapamćenim ovacijama. Nastup na otvorenju operne sezone 1908./1909. u Scali bio je pravi trijumf nakon kojeg počinje njena svjetska zvjezdana karijera.

 

Nastupala je na pozornicama najvećih i najslavnijih teatara u Parizu, Bologni, Buenos Airesu, Napulju, Torinu... U povijest je ušla kao pjevačica koja je svojim sjajnim interpretacijama i izvrsnim dramskim nastupima probudila zanimanje za djela Giuseppea Verdija koja su u to vrijeme bila zapostavljena, i bel canto, talijansku vokalnu tehniku u kojoj se posebna pažnja posvećuje ljepoti tona i njegovoj briljantnoj izvedbi,više nego dramatičnim izražajima i romantičnim emocijama.

 

U Scalu se vratila na otvorenju sezone 1916./1917(.), a 1918. godine imala je veliku uspješnu turneju po Španjolskoj i Portugalu te Argentini.

 

Glas Ester Mazzoleni kao dragocjena europska zvučna baština

 

Ester se 1925. godine udala za notara Giovannija Battistu Cavarrettu u Palermu i, prema tadašnjim običajima, povukla se sa scene. Na koncertima je nastupala do 1939. godine, a profesorica pjevanja i glume na Konzervatoriju Vincenzo Bellini u Palermu bila je do1953. godine. Od 1939. do 1942. godine držala je katedru opernog usavršavanja na Accademia musicale Chigiana u Sieni.

 

U povijesti opere ostat će zabilježena i kao protagonistica Aide, kojom su 1913. u povodu stote obljetnice Verdijeva rođenja počele operne priredbe u Areni u Veroni. Bila je jedan od najvećih dramskih opernih soprana koje svijet pamti, a njezin je glas sačuvan na gramofonskim pločama pa ga i danas možemo čuti. Talijanski državni arhiv čuva 62 snimke njenih interpretacija opernih arija.


Glas Eter Mazzoleni ponos je i jedan od najvažnijih dijelova zbirke povijesne zvučne baštine Muzeja radija u Veroni, a može je se čuti svake godine na svojevrsnom festivalu pjesama s najstarijih gramofonskih ploča i cilindara, koji se održava u palači Bar(r)bieri. Turiste najviše privlači upravo Ester Mazzoleni u operi Carmen koja je snimljena 1914. godine.

 

Ulica Ester Mazzoleni postoji u Palermu, ali ne i u njenom rodnom Šibeniku

 

Šibenčanka Ester Mazzoleni Cavarretta, slavna operna pjevačica, heroina belkanta, umrla je u Palermu, u stotoj godini, 17. svibnja 1982. godine. U svom rodnom gradu Šibeniku zapostavljena je i zaboravljena za razliku od Palerma, gdje se, primjerice, Dani europske kulturne baštine s ponosom obilježavaju koncertima posvećenim toj Šibenčanki.


U Palermu je Ester Mazzoleni dobila svoju ulicu (na žalost ne i u rodnom Šibeniku), postoji i knjižnica Ester Mazzoleni, a u tom gradu djeluje i Udruga štovatelja operne dive Ester Mazzoleni, koju se smatra jednom od najvažnijih povijesnih ličnosti u riznici kulturne baštine, bitne za očuvanje zavičajnog integriteta i identiteta Palerma.

 

Već 31 godinu mlade operne pjevačice i pjevači iz cijelog svijeta dobivaju prestižnu međunarodnu nagradu Ester Mazzoleni koja im jamči uspješnu karijeru, a uručuje im se u raskošnoj dvorani palače Mirto u Palermu.

 

 

Tekst je izvorno objavljen tisakanom izdanju, u  mjesečniku Volim Šibenik broj 11, godina 2016.
 

Iz kategorije: Volim Šibenik