Prvi put do sada sastat će se, na jednom mjestu, poduzetnice sa svih šibenskih otoka – Krapnja, Zlarina, Kaprija i Žirija i vodičkog Prvića kako bi se kroz suradnji i umrežavanje osnažile u vođenju svojih poslova i unaprijedili ih kroz osvještavanje o vlastitom nematerijalnom, intelektualnom kapitalu odnosno o vještinama i znanjima koja posjeduju i mogu dati dodatnu vrijednost onomu što rade. Organizator tog projekta pod nazivom „Poduzetna bodulica” je Udruga „Centar za intelektualni kapital” koju vodi Karmen Jelčić, stručnjakinja za intelektualni kapital s međunarodnom reputacijom, a projekt su podržali Grad Šibenik, Šibensko – kninska županija, TZ Grada Šibenika, TZ Šibensko – kninske županije te Istra brodogradilište Šibenik.
– Projekt osnaživanja, motiviranja i umrežavanja poduzetnih žena s Krapnja, Zlarina, Prvića, Kaprija i Žirija trebao bi pridonijeti razvoju inovativnog i prepoznatljivog turizma i lokalne gastronomije utemeljenom na nematerijalnom kapitalu. Dvodnevna konferencija na Zlarinu predstavlja početak projekta na kojem će se ustanoviti zainteresiranost otočanki zato. Cilj nam je educirati poduzetnice za stvaranje dodatnih vrijednosti na individualnoj i kolektivnoj razini kroz osvještavanje nematerijalnog potencijala, diskusiju, razmjenu znanja i iskustava, brain storming, druženje i suradnju. Konferencija na Zlarinu služi postavljanju temelja za daljnju realizaciju projekta i osnaživanje otočkog gospodarstva transotočkim poslovnim povezivanjem – kaže Karmen Jelčić.
Zanimanje za sudjelovanje na toj edukaciji je iznenađujuće veliko. Prijavilo se tridesetak žena sa svih otoka šibenskog arhipelaga koje se bave turizmom, ugostiteljstvom, proizvodnjom hrane, očuvanjem baštine i kulturnim aktivnostima. Bit će održana i kulinarska radionica o tome kako upotrebom lokalnih namirnica postići gastro doživljaj i to uključivanjem svih čula.
Karmen Jelčić ističe i kako nisu slučajno izabrali Zlarin koji je kroz povijest bio Otok žena.
– Kažemo li da je zlarinskim muškarcima pripadalo more, onda je zlarinskoj ženi pripadalo kopno. Obrađivale su polja i vinograde, držale kućanstvo, brinule o djeci i starijim. Nosile su teret upravljanja imanjima i bile su snažan nosilac tradicije i glavna vertikala života na otoku pa se ovim skupom referiramo i na tu povijest Zlarina, ali i drugih otoka – dodala je.
