Hrvatski građani prošle su godine uspjeli u banke spremiti do sada rekordan iznos novca. Prema podacima HNB-a, ukupni depoziti porasli su za 68 milijardi kuna, a depoziti kućanstava, odnosno građana za 34 milijarde, odnosno nešto više od 13 posto. U prosjeku su građani u banke svaki mjesec donijeli oko 2,8 milijardi kuna.
Nalazimo se u pomalo neobičnoj situaciji, u kojoj se s jedne strane priča o krizi, poskupljenjima, dok se s druge strane, iz ovakvih brojki može steći dojam da je situacija – nikad bolja. Jasno je da postoje značajne socijalne razlike među stanovništvom, pa nije isto živi li netko u, na primjer, Petrinji od 300 eura mirovine, ili živi od turizma u Dubrovniku, piše Marko Repecki na portalu Telegram.hr
Kriminalci obično ne drže novac u banci
No, svejedno, ovakav rast štednje pokazuje da je ipak jedan veći broj ljudi akumulirao prilično velik iznos gotovine, za koju možemo pretpostaviti da je stečena na legalan način, jer kriminalci rijetko drže novac u banci, osim ako nisu jako glupi.
Doduše, u Hrvatskoj je i to moguće, što smo mogli vidjeti u aferi INA, gdje se nekoliko stotina kuna našlo na bankovnim računima umirovljenika. Ipak, vjerojatno se radi o iznimci.
Zbog uvođenja eura vadio se novac “iz čarapa”
Rast štednje koji smo imali prošle godine dijelom se može tumačiti i uvođenjem eura. Dobar dio stanovništva, pogotovo starijeg, imao je naviku držanja novca “u čarapi”. Navika je to koja se vuče još iz Jugoslavije, kada zbog hiperinflacije nije bilo baš mudro štedjeti u lokalnoj valuti – dinarima, jer bi štednja vrlo brzo izgubila na vrijednosti. Onda su se kupovale devize, najčešće njemačke marke i to na crnom tržištu i držale kod kuće.
Devize su se, dobrim dijelom, kupovale na crnom tržištu, jer je kupnja u bankama i mjenjačnicama bila ograničena. Bilo je jednostavnije pronaći švercera, kupiti 500 maraka, i spremiti pod jastuk. Navike se teško mijenjaju, pa je dio građana i dalje nastavio novac držati kod kuće, sve do uvođenja eura. Tada su mnogi odlučili novac ipak staviti na bankovni račun, kako bi ga konvertirali u eure.
Dio novca generiran je i u turizmu
Dio novca koji je završio u bankama generiran je u turizmu. Veliki broj građana bavi se iznajmljivanjem smještaja. Hrvatska je među vodećim zemljama po udjelu privatnih soba i apartmana u strukturi turističkog smještaja.
Uz prekid zbog pandemije 2020. godine, turizam je u konstantnom usponu, s time da smo posljednjih pet godina zaista postali hit destinacija. Raste i broj turista, ali i cijene, tako da su prihodi sve veći i to se odražava i na rast štednje u bankama.
Mnogi su prodali nekretnine
Osim kao turistička destinacija, Hrvatska je strancima postala zanimljiva i za kupnju nekretnina. Iako stranci već godinama kupuju nekretnine na Jadranu, stječe se dojam da se taj trend u posljednje vrijeme intenzivirao. Spominjao se i podatak da čak više od polovice transakcija nekretninama naprave stranci – kao kupci, a cijene su otišle u nebo. Mnogi su tako, prodajom nekretnina, pogotovo u Istri ili Dalmaciji, došli do vrlo visokih iznosa gotovine, koji je vrlo vjerojatno završio – gdje drugdje – nego na štednji u bankama.
