Hrvatski svećenici, odnosno crkveni službenici, od 1. siječnja 2023. godine primat će veće plaće. Bit će to prvo povećanje svećeničkih naknada nakon dugo godina, a najavila ga je Hrvatska biskupska konferencija. Potrebno je znati da svećenici u Hrvatskoj ne primaju plaće u punom smislu te riječi. Oni ne plaćaju porez na dohodak i ostala davanja nego im njihove župe prema ugovoru Republike Hrvatske i Svete stolice, isplaćuju mjesečnu naknadu. Svi svećenici nemaju iste naknade jer one ovise o nizu faktora. Procjenjuje se da svećenici ovisno o stažu, broju vjernika, veličini župe i statusu primaju naknadu od 4000 do 8000 kuna mjesečno s tim da svaki svećenik mora svaki mjesec u župnu blagajnu vratiti 1500 kuna za pokriće troškova režija, prehrane i stanovanja. Prema dostupnim informacijama tek zarađeni svećenik, kapelan prima naknadu od oko 4000 kuna, a svećenik s deset godina staža ima naknadu od 4250 kuna. Za njihovo mirovinsko i zdravstveno osiguranje ne brinu župe nego biskupije. Uz redovnu naknadu svećenici imaju pravo na nagradu od 50 kuna po svakoj misi koju odsluže.
Prihodi od milodara, vjenčanja, krštenja, sahrana i poklona više ne pripadaju svećenicima nego župi.
Dio naknada odnosno svećeničkih plaća posredno dolazi iz proračuna Republike Hrvatske. Konkretno Republika Hrvatska prema ugovoru sa Svetom stolicom za svaku od 1530 župa mjesečno uplaćuje dvije prosječne bruto plaće odnosno oko 21 000 kuna. Dio tog iznosa namijenjen je za karitativne djelatnosti, gradnju i održavanje sakralnih objekata. Iznos svećeničkih naknada određuje Hrvatska biskupska konferencija.
