U povodu obilježavanja 31. obljetnice bitke za Šibenik u Domovinskom ratu, izaslanici 1. hrvatske obalne topničke bitnice „Ruža hrvatska” s otoka Žirja, položili su vijenac i zapalili svijeću kod Središnjeg križa na gradskom groblju Kvanj u spomen na sve umrle i poginule hrvatske pripadnike te postrojbe. Predvođena junakom Domovinskog rta Željkom Baltiće, topnici s otoka Žirja dali su golem doprinos u bici za Šibenik i prvoj velikoj pobjedi hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu. Vijenac su položili i svijeću zapalili žirjanski topnici iz 1991. godine Nediljko Silov, Stipe Grubišić i Nency Nemčić te policajac pripadnik osiguranja bitnice, Ivica Franić.
Drugo izaslanstvo koje je vodio Željko Baltić, posjetilo je bolesne i nemoćne pripadnike „Ruže hrvatske”. koja je branitelje i civilne žrtve Domovinskog rata.
Bitka za Šibenik vođena od 16. do 23. rujna 1991. godine, bila je prva značajna hrvatska pobjeda u Domovinskom ratu. Šibenski branitelji uspjeli zaustaviti prodor velikosrpskog agresora na čiju se stranu stavila Jugoslavenska narodna armija, prema moru i onemogućiti mu vojno strateško presijecanje Hrvatske i njeno komadanje na neobranjive, lako osvojive enklave. Branitelji Šibenika pokazali su da velikosrpski agresor čak ni uz potporu JNA nije nepobjediv što je imalo i snažan, štoviše presudno važan moralni učinak na hrvatske branitelje i tek rođenu neovisnu Republiku Hrvatsku. U tom smislu bitka za Šibenik bila je po svom značaju jedna od ključni prekretnica u Domovinskom ratu.
Velikosrpski agresor napao je Šibenik s kopna, mora i iz zraka ne očekujući značajniji otpor njegovih slabo naoružanih branitelja, ali premoć u vojnoj sili i vatrenoj moći, a da toga nije bio svjestan, nije imao ni 16. rujna kada je tenkovima izbio na Šibenski most. Udar topova sa Žirja pokolebao je agresora i natjerao ga da ustukne. Pokazalo se da Šibenik i Hrvatska nisu bespomoćni, da su spremni boriti se i da su kadri učiniti nemoguće – razoružati JNA i njenim je oružjem natjerati na uzmak. Pobjeda šibenskih branitelja, imala je presudnu stratešku važnost za obranu Hrvatske i daljnji tijek Domovinskog rata sve do oslobodilačke vojno-redarstvene akcije „Oluja”, a u tomu je jednu od ključnih uloga imala je upravo 1. hrvatska bitnica obalnog topništva na otoku Žirju koja je s razlogom još dok je bitka trajala dobila ime, najprije „Hrvatska”, a potom „Ruža Hrvatska”.
