Datum objave: 06. Srpanj 2021

MEGALOMANSKA GRADNJA U SKRADINU / Grade pristanište za osam turističkih brodova na mjestu pitoreskne plaže Pionir za koju su mještani sentimalnetalno vezani

Stanko Ferić
Stanko Ferić

Povijest se u Skradinu ponavlja, ali ipak s drukčijim ishodom. Kada je krajem 80 - tih godina prošlog stoljeća tadašnji ACY na čelu s moćnim i utjecajnim Veljkom Barbierijem pokušao "staviti šapu" na cijelu skradinsku rivu, odnosno proširiti pontone s vezovima gotovo do plaže Pionir Skradinjani su stali na noge odlučni da to ne dopuste. Tvrdili su kako će to narušiti vizuru tog povijesnog gradića po kojoj je prepoznatljiv. Održani su brojni Zborovi građana tadašnje Mjesne zajednice Skradin i na kraju su uspjeli zaštiti taj dio obale. ACY je ostao u prijašnjim gabaritima.

Slično se događa i danas, nakon više od 30 godina, ali mještani Skradina više nemaju takvu snagu. JU NP Krka nasrnula je, istina zakonito i na temelju potrebne dokumentacije, na plažu Pionir i na njezinom mjestu megalomanski gradi pristanište za brodove za posjetitelje, četiri gata za osam brodova u što ulažu oko 4 milijuna kuna. U nepovrat je pred bagerima nestala prepoznatljiva vizura s rustikalnim prizorima stare obale za koju su bile vezane skromne brodice Skradinjana i na kojoj su generacije Skradinjana u vrućim ljetnim danima nalazile osvježenje. Nije da to nisu Skradinjani pokušali spriječiti, ali kako im i protivnici spočitavaju u "pet minuta prije 12" no dogodilo se to jer većina njih nije vjerovala da će JU NP Krka upustiti u takav devastacijski pohod na jedini preostali slobodni javni prostor na skradinskoj obali i to u vrijeme koronakrize.

Kada su u siječnju ove godine počeli građevinski radovi Skradinjani su na poticaj bivšeg MOST -ovca i vijećnika u Gradskom vijeću Frane Formentija počeli potpisivati peticiju.

"Peticiju je potpisalo 295 građana od oko 400 punoljetnih koliko ih živi u Skradinu. Ako se tome pridoda da nas podupire i puno ljudi koji ne smiju na peticiju staviti svoj potpis jer su egzistencijalno povezani s JU NP Krka ili gradskom upravom znači da imamo potporu gotovo 90 posto građana. Od 22. siječnja .2021., kada smo peticiju s potpisima Skradinjana adresirali na Ured ravnateljice NP Krka, do danas nismo dobili nikakav odgovor. Tražili smo sastanak u ime ove inicijative, ali su se oni oglušili. Žalosno je da jedan NP Krka koji bi trebao brinuti o očuvanju lokalne zajednice radi protiv te lokalne zajednice i samog sebe", ističe Formenti.

On podsjeća kako su još za vrijeme dok je ravnatelj JU NP Krka bio Krešmir Šakić ​vrlo temeljito elaborirali svoje viđenje razvoja NP Krka i uputili ga ravnatelju.

"Mi smo ponudili daleko bolje rješenje, dokazano matematički i vizualno. Predložili smo širi ponton za četiri broda i model organizacije posjeta Skradinskom buku po kojem bi u polusatnim terminima operiralo 8 brodova - po četiri bi istodobno krenula iz Skradina i prema Skradinu. Na taj način bi se izbjegle gužve,a turisti bi se duže zadržavali u Skradinu što nam je cilj jer ne želimo biti samo prihvatilište putnika na putu prema Skradinskom buku. To bi zahtijevalo puno manje zahvate u prostoru, a ne bi bila uništena plaća Pionir kao centralno mjesto skradinskih uspomena, ljubavi i druženja", objašnjava Formenti.

​Nezadovoljni građani Skradina sada ulažu velike nade u novu županijsku vlast i novog župana Marka Jelića.

"Odlučio sam ponovno to aktualizirati. Polažemo nade u novog župana i novu Skupštinu budući da nam je stara HDZ- ova linija Nediljko Dujić- Goran Pauk-Nella Slavica-Antonijo Brajković spakirala ovu nacionalnu devastaciju, Činjenica je da je ovo doneseno bez pitanja Skradinjana i da ostavlja teške traume na stanovništvu. Tražit ćemo pomoć na županijskoj razini jer je Županija davatelj koncesije na pomorskom dobru . Želimo da nam pomognu sjesti za stol s upravom JU NP Krka. A uskoro u javnu raspravu treba ići i VII. Županijski urbanistički plan . Poslat ćemo peticiju s potpisima građana s cijelog područja Grada Skradina . Do sada smo prikupili 858 potpisa. Sada se radi po planovima koji imaju začetke u 2002., NP Krka je 2010. imao tek oko pola milijuna posjetitelja, 2019. taj se broj skoro utrostručio i drastično je povećan pritisak na skradinske plažne kapacitete, a NP Krka gura prastare planove koji nemaju veze s realnošću", dodaje Formenti.

​Neshvatljivo je da unatoč tome što je velika većina Skradinjana zgrožena tom investicijom oni koji bi trebali zastupati njihove interese, a to je gradska vlast šute. Štoviše, nemaju ništa protiv tog projekta niti su ga pokušali svesti u prihvatljive okvire.

"Pristanište za brodove Javne ustanove NP Krka je još od 2008. godine unutar DPU-a Grada Skradina i vjerujem da je većina građana Skradina upoznata s tom činjenicom. Za isti je Šibensko-kninska županija 2016. godine donijela Odluku o dodijeli koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra u svrhu izgradnje i korištenja luke posebne namjene.Temeljem važeće prostorno-planske dokumentacije i dodijeljene koncesije, JU NP Krka 27.05.2018. godine ishoduje građevinsku dozvolu za planirani zahvat izgradnje luke posebne namjene.Smatram da JU NP Krka, kao jedan od najvažnijih subjekata turističkog razvoja Grada Skradina, mora imati adekvatan prostor za prihvat stotine tisuća posjetitelja, a zadaća struke je bila odrediti najbolja rješenja, uvažavajući prostorne i tehničke aspekte projekta", odgovorio je na naš novinarski upit Antonijo Brajković, gradonačelnik Skradina.

U JU NP Krka i dalje tvrde da je taj projekt koristan i za taj nacionalni park i za lokalnu zajednicu. Dok Skradinjani, a i ostali stanovnici rubnih područja NP Krka smatraju da se u razvoju tog nacionalnog parka ne uvažavaju njihove potrebe, interesi i tradicija u JU se pozivaju upravo na suradnju

"Lokalno stanovništvo i Javnu ustanovu „Nacionalni park Krka“ oduvijek povezuju zajednički interesi, potrebe, tradicija i identitet prostora na kojemu se nalaze te smo kao institucija izrazito ponosni na dugogodišnju uspješnu suradnju i međusobno uvažavanje koji su preduvjeti stvorenih dugoročnih kvalitetnih odnosa između NP „Krka“ i lokalne zajednice", ističu

O projektu uređenja pristaništa u Skradinu kažu: "Projekt uređenja dijela obale i pristaništa za turističke brodove u Skradinu datira iz 2002. godine otkada je prošao kroz kompletnu administrativnu proceduru za dobivanje lokacijske i građevinske dozvole. Svi ravnatelji Ustanove od 2002. nadalje sudjelovali su u vođenju ovog projekta i bili na raspolaganju zainteresiranim lokalnim stanovnicima za sve komentare, potrebe ili iznošenje eventualnog neslaganja izravno ili putem predstavnika lokalne zajednice. S obzirom na usuglašenost zainteresiranih dionika pokrenuta je konačna faza realizacije u siječnju 2021. Rijeka Krka je usko vezana za ljude koji su pokraj nje oduvijek živjeli i stvarali, proaktivno smo komunicirali sve promjene u Parku", stoji u priopćenju JU NP Krka.

Iz kategorije: Vijesti