USKOK je objavio da je proširio istragu u Aferi vjetroelektranena još osam osoba, a među Edita Grubišić pročelnica Ureda državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji koji je sad po ingerencijom Županije, piše Večernji list.
"Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je postojanje osnova sumnje da je prvoosumnjičena Josipa Rimac (1980.) poticala osmoosumnjičenu (1958.) na zlouporabu položaja i ovlasti na način da je od nje tražila da kao vršiteljica dužnosti jednog državnog ureda u Šibensko-kninskoj županiji, tijekom provedbe javnih natječaja za prijam u državnu službu na neodređeno vrijeme, za četiri osobe osigura ostvarivanje najboljih rezultata na testiranju i zapošljavanje na pojedinim radnim mjestima. Posredstvom prvoosumnjičene, osmoosumnjičena je dostavila navedenim kandidatima pitanja i zadatke prije provođenja testiranja i time im omogućila najbolji rezultat, nakon čega je donijela rješenja o njihovom prijemu u državnu službu.
Istraga je protiv Rimac te još 12 osoba u aferi Vjetroelektrane pokrenuta u svibnju lani, a od tada do danas proširena je nekoliko puta. Zadnje proširenje, osim Josipe Rimac, obuhvaća i poduzetnike Milenka Bašića i Dragana Stipića, Tomislav Jurekovića, koji je bio predsjednik upravnog vijeća HERE, Domagoja Validžića, bivšeg pomoćnika ministra zaštite okoliša i energetike, Gabrijelu Žalac, bivšu ministricu u Vladi Andreja Plenkovića, a novi osumnjičenici u toj priči su, kako navodi Večernji list, Tomislav Plavšić i Edita Grubišić.
U današnjem priopćenju stoji:
‘Tijekom nastavka kriminalističkog istraživanjem utvrđeno je postojanje osnova sumnje da je osmero osumnjičenih (1980., 1965., 1985., 1959., 1978., 1979., 1971. i 1958.) počinilo kaznena djela trgovanja utjecajem, davanja mita, davanja mita za trgovanje utjecajem, zloporabu položaja i ovlasti te primanje mita.
Sumnja se da je prvoosumnjičena (1980.) u razdoblju od studenog 2017. do 29. svibnja 2020., u sklopu dogovora i uz novčanu nagradu u iznosu od najmanje 40 tisuća kuna koju joj je na mjesečnoj bazi isplaćivao drugoosumnjičeni (1965.) s ciljem pribavljanja znatne nepripadne koristi trgovačkom društvu, koristeći svoj položaj državne tajnice u jednom ministarstvu, kao i društveni utjecaj koji uživa, poduzimala niz radnji radi pogodovanja navedenom društvu na način:
– tijekom pregovora navedenog trgovačkog društva s većim brojem banaka oko kreditiranja izgradnje jednog vjetroparka, s ciljem odobrenja traženih kredita, zatražila od šestoosumnjičene (1979.) s kojom je u prijateljskim odnosima da korištenjem svog položaja ministrice te članice Nadzornog odbora banke u državnom vlasništvu, od ostalih članova Nadzornog odbora traži podršku i suglasnost kako bi neovisno o ispunjavanju uvjeta društvu bilo odobreno kreditiranje izgradnje vjetroparka. Šestoosumnjičena je na to i pristala, odnosno i sama je učestalo kontaktirala članove Nadzornog odbora banke i predsjednicu Uprave te od njih, iako im još nisu bili dostavljeni podaci o projektu, tražila podršku prilikom davanja suglasnosti na odluku Uprave banke o odobrenju kredita;
– s ciljem osiguranja sklapanja ugovora s jednim trgovačkim društvom kontaktirala je sedmoosumnjičenog (1971.), inače predsjednika Uprave tog društva i od njega zatražila da društvu drugoosumnjičenog (1965.), neovisno o ispunjavanju potrebnih uvjeta, osigura zaključivanje ugovora koji su društvu potrebni za daljnji razvoj, puštanje u rad, proizvodnju i prodaju električne energije za vjetrolektranu, a što je ovaj i učinio;
– s ciljem osiguranja produljenja statusa povlaštenog proizvođača električne energije i izdavanje dozvole za obavljanje energetske djelatnosti, prvoosumnjičena (1980.) je kontaktirala četvrtoosumnjičenog (1959.), inače predsjednika Upravnog vijeća pravne osobe s javnim ovlastima za regulaciju energetskih djelatnosti, i od njega tražila da društvu drugoosumnjičenog (1965.) neovisno o ispunjavanju uvjeta osigura navedeno, na što je isti pristao premda je znao da navedeno društvo ne ispunjava propisane uvjete. U tom pravcu poduzeo je niz radnji, a zauzvrat je tijekom rujna 2019. godine zatražio od prvoosumnjičene (1980.) da njegovoj prijateljici osigura radno mjesto višeg inspektora u Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, što je prvoosumnjičena obećala učiniti;
– od petoosumnjičenog (1978.) je zatražila da, koristeći svoj utjecaj kojeg uživa kao dužnosnik u jednom ministarstvu, osigura donošenje tumačenja tog ministarstva kojim bi se bankama prezentiralo kako ne postoji opasnost da društvo drugoosumnjičenog izgubi status povlaštenog proizvođača električne energije u slučaju da se ne izgrade sve faze postrojenja vjetroelektrane, u roku važenja prethodnih rješenja o statusu povlaštenog proizvođača električne energije i drugo, a na što je isti pristao te u tom pravcu poduzeo niz radnji.
Također, provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je postojanje osnova sumnje da je prvoosumnjičena (1980.) poticala osmoosumnjičenu (1958.) na zlouporabu položaja i ovlasti na način da je od nje tražila da kao vršiteljica dužnosti jednog državnog ureda u Šibensko-kninskoj županiji, tijekom provedbe javnih natječaja za prijam u državnu službu na neodređeno vrijeme, za četiri osobe osigura ostvarivanje najboljih rezultata na testiranju i zapošljavanje na pojedinim radnim mjestima. Posredstvom prvoosumnjičene, osmoosumnjičena je dostavila navedenim kandidatima pitanja i zadatke prije provođenja testiranja i time im omogućila najbolji rezultat, nakon čega je donijela rješenja o njihovom prijemu u državnu službu.
Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja policija je Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta podnijela posebno izvješće, kao nadopunu kaznene prijave od 29. svibnja 2020. godine, kažu u priopćenju.
