Hrvatske bolnice protekle su godine zabilježile 110.957 manje obrađenih slučajeva i napravljenih zahvata nego u 2019., kada ih je bilo 549.957. Do ukupnog pada od 20 posto u 46 bolnica dovele su, piše Jutarnji list, epidemiološke mjere zbog širenja koronavirusa pa se postavlja pitanje koliko su one utjecale na zaštitu od drugih bolesti.
Dio pacijenata medicinsku uslugu zbog toga je potražio u privatnim zdravstvenim institucijama. Njihov broj je teško procijeniti no Jutarnji tvrdi da su pojedine privatne klinike bilježile visoki rast usluga. Broj obrađenih slučajeva u KBC-u Zagreb smanjio se za 14.903 (22 posto), u KBC Sestara milosrdnica za 12.674 (25 posto), a u KBC-u Split za 8935 (19 posto). Postotno gledano, najveći minus zabilježen je u Dječjoj bolnici Srebrnjak, gdje su imali 1369 pregleda, zahvata i ostalih usluga manje nego li godinu ranije. U postotku je to 45 posto manje.
Područja s najvećim padom
Prema podacima CEZIH-a, središnjeg zdravstveno-informacijskog portala, najveći pad obrađenih slučajeva i to za 23 posto odnosi se na tzv. “antenatalni ili drugi opstetrički prijam” odnosno na temeljni oblik prenatalne skrbi. Na drugom mjestu je obrada slučajeva koji se odnose na očne leće. Na tom je području zabilježeno čak 52 posto manje postupaka. Pretpostavlja se da značajan broj pacijenata koji su trebali te medicinske usluge pomoć potražio u privatnim klinikama. Na trećem mjestu su operacije žučnjaka bez provjere prohodnosti glavnog žučovoda koje su se smanjile za 35 posto.
Jutarnji piše i kako je u 2020. godini zabilježeno 26,2 posto ili 338 manje pacijenata na kojima je obavljen kirurški zahvat zbog karcinoma pluća ili bronha. U Hrvatskoj postoji nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća, ali se ove godine dogodilo da su kapaciteti dva jaka centra bili blokirani. Naime, Jordanovac je svoj opseg usluga smanjio nakon potresa, a KB Dubrava otkako je postala Covid bolnica. Istovremeno, oboljeli od karcinoma pluća i bronha zasigurno nisu nestali o čemu primjerice svjedoče i podaci iz Slovenije gdje je zabilježen rast novootkrivenih od 5 posto.
Još neki primjeri
Drugi zabrinjavajući primjer jest značajan pad kirurški liječenih pacijenata zbog kolorektalnog karcinoma. Tu se radi o minusu od 16,1 posto ili 246 pacijenata manje nego u 2019. Kod tog smanjenja treba naglasiti da je Hrvatska prema postotku preživljavanja kolorektalnog karcinom i prije covida te potresa bila među najgorim državama u EU.
U Hrvatskoj je, primjerice, i 15 posto manje pacijenata kojima je u 2020. zamijenjen zglob kuka, 32 posto manje onih kojima je zamijenjen zglob koljena te 7 posto manje onih kojima su srčanu aritmiju liječili ablacijom.
Sve to su preveliki postoci da bi se mogli protumačiti kao uobičajene statističke oscilacije na godišnjoj razini, piše Jutarnji. Aspekti problema za pacijente bili su vrlo složeni. Nije im bio problem samo osigurati pregled, zahvat ili terapiju nego u mnogo slučajeva kako uopće dobiti bilo kakvu povratnu informaciju liječnika ili kako doći do kontakta svog doktora-specijalista koji je premješten.
Financijski učinci
Jutarnji list piše kako postoji i zanimljiv financijski aspekt ove priče. Bolnice se financijski moraju pravdati tako da fakturiraju obavljene preglede, zahvate ili terapije. Ako su u 2020. godini imale oko 110 tisuća slučajeva manje nego 2019., onda su izgubili oko 20 posto praktične osnove za fakturiranje.
Međutim, iako su redom bilježile veliko smanjenje obavljenog posla, niti jednoj bolnici nije smanjen financijski limit. Troškovi su ostali, iako nije bilo zahvata niti kupovine raznih materijala, opreme, dijelova, pomagala, lijekova…, a nisu niti riješeni dugovi odnosno kašnjenja u plaćanju dobavljačima.
